Isplata neoporezive božićnice

Prema čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak neoporeziva svota nagrade koju poslodavci mogu isplatiti svojim radnicima određena je u iznosu do 2.500 kuna na godinu po radniku. Sve do srpnja 2007. godine neoporeziva nagrada bila je propisana u iznosu 2.000 kuna na godinu, a tek je izmjenjena Pravilnika o porezu na dohodak, koje su stupile na snagu 2. srpnja 2007. godine, ta svota povećana na 2.500 kuna. Neoporezivi iznos nagrade ograničen je na godišnjoj razini, što znači da se neoporeziva mogućnost isplate, odnosno darivanja, može koristiti u jednoj prigodi, a može se u dva ili više navrata tijekom godine isplatiti dio godišnjega neoporezivog iznosa.

Poslodavac koji je u prvom dijelu 2007. godine isplatio regres za godišnji odmor u iznosu od 2.000 kuna i u trenutku isplate iskoristio ukupnu svotu tada važeće neoporezive godišnje nagrade može do kraja 2007. godine isplatiti razliku do novoga propisanog iznosa neoporezive godišnje nagrade. Poslodavac, dakle, može radnicima koji su u trenutku isplate u radnom odnosu isplatiti neoporezivu božićnicu od 500 kuna po radniku. Također, poslodavac koji je u prvom polugodištu iskoristio samo dio tada važećeg neoporezivog iznosa neoporezive godišnje nagrade može do kraja 2007. isplatiti ostatak do visine nove propisanе svote neoporezive godišnje nagrade s obzirom na to da prema čl. 7. Zakona o porezu na dohodak porez na dohodak utvrđuje za kalendaršku godinu, pa se godišnji neoporezivi iznos nagrade od 2.500 kuna određuje za kalendaršku 2007. godinu kao jedno porezno razdoblje.

Pravilnikom o porezu na dohodak određen je neoporezivi dar djetetu radnika starosne dobi do 15 godina do 600 kuna na godinu. Neoporezivi iznos djetetu propisan je po djetetu i po radniku, tako da je dopuštena neoporeziva isplata svakom roditelju, čak i u slučaju kad oba roditelja rade kod istog poslodavca. Neoporezivo se mogu u novcu ili u naravi darivati djeca radnika koja su do 31. prosinca tekuće godine mlada od 15 godina i djeca koja su u tekućoj godini navršila 15 godina starosti.

Osim nabrojenih poreznih propisi ne postavljaju dodatna ograničenja, pa je za dijete kojemu oba roditelja rade kod istog poslodavca dopušteno isplatiti neoporezivi primitak do 600 kn i na osnovi radnog odnosa majke i na osnovi radnog odnosa oca. No porezni propis nije izvor prava radnika, već samo određuje iznose i uvjete pod kojima se određeni primici mogu isplatiti neoporezivo. Prava radnika i obveze poslodavca uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. U tim se aktima pravo radnika na dar za dijete često ograničava na način da pravo ostvaruje samo roditelj koji za određeno dijete koristi poreznu olakšicu kao osobni odbitak ili onaj roditelj po kojem je dijete osigurano u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja. Ako je u izvorima radnog prava propisano takvo ograničenje, tada u slučaju kad kod istog poslodavca rade oba roditelja, samo jedan od njih ostvaruje pravo na dar za dijete.

Pravo radnika na regres za godišnji odmor uvijek je vezano uz korištenje godišnjeg odmora. Radnik koji zbog nekog razloga ne koristi godišnji odmor na koji je stekao pravo (npr., ne koristi godišnji odmor zbog sporazumnog prestanka radnog odnosa radi prelaska na rad kod drugog poslodavca), nema pravo na regres za godišnji odmor kod poslodavca kod kojega nije koristio godišnji odmor. Također, radnik koji u kalendarškoj godini ne ostvari pravo na godišnji odmor zbog korištenja nekog drugog prava na izostanak s rada (npr. radnica koja tijekom cijele kalendarške godine koristi pravo na rodičijom dopust ili radnik koji je cijele godine na bolovanju), ne ostvaruje ni pravo na regres.

Jednako tako, ako će radnica koristiti pravo na godišnji odmor za 2007., ostvarit će i pravo na regres za tu kalendaršku godinu. Neovisno o tome što je radnica tijekom većeg dijela 2007. godine koristila pravo na rodičijom dopust, ostvarit će pravo na godišnji odmor ako se vrati na rad u prosincu 2007. Pravo na godišnji odmor je pravo za kalendaršku godinu i na nj ne utječe to da je radnica tijekom godine koristila neko drugo pravo na izostanak s rada. Radnica se mora vratiti na rad dovoljno rano da 2007. može koristiti najmanje 12 radnih dana godišnjeg odmora. Naime, ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, tada prvi dio obvezno mora iskoristiti u kalendarškoj godini u kojoj je stečeno pravo i taj prvi dio godišnjeg odmora ne smije biti kraći od 12 radnih dana. Ostatak godišnjeg odmora za ovu godinu radnica mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja 2008. godine. Ostvari li radnica pravo na godišnji odmor za kalendaršku 2007., poslodavac joj je dužan isplatiti regres prema istim kriterijima prema kojima je pravo na regres određeno za ostale radnike.

Ako se radnica vrati na rad tek 2008., nema pravo na godišnji odmor za 2007., pa joj poslodavac nema obvezu isplatiti regres.