Prijevoznici čekaju na granici u nehumanim uvjetima

Do logičnog rješenja da u zemlju ne treba puštati vozila u tranzitu koja idu prema Sloveniji ili Mađarskoj kad su granice tih zemalja zatvorene, izgleda, još nitko nije došao. Sve službe rade, ali među njima nema mnogo interakcije. Nedavni problemi na graničnim prijelazima sa Slovenijom, za vrijeme štrajka slovenskih carinika, samo su dio nedaća s kojima se moraju boriti hrvatski prijevoznici. Duge kolone kamiona, čekanja dulja od 12 sati da bi se prešla granica, nedostatak sanitarnih čvorova i mjesta na kojima bi kupili hranu, probijanje rokova dostave roba nisu novost na hrvatskim cestama. Takve situacije ponavljaju se, prema riječima hrvatskih prijevoznika, i prečesto, a duga čekanja na ulazak u Sloveniju postala su više pravilo no iznimka.

• Vikendom na cesti Krapina – Đurmanec policija isključuje kamione iz prometa. Na autocestama naši ljudi znaju stajati satima u zaustavnoj traci, a prednost imaju stranci i vikendaši – žali se Branko Petrinec, vlasnik tvrtke Petrinec transport. Problemi nastaju kada u Hrvatsku uđu vozila koja su u transferu prema Europskoj uniji, a putuju za vrijeme praznika ili vikendom kada Slovenci zatvaraju svoju granicu. Tada vozila koja dolaze s istoka blokiraju hrvatske ceste, a policija na to odgovara tako da sve kamione na autocestama isključi iz prometa. Dobar dio njih završi u zaustavnoj traci, gdje moraju čekati dok se slovenska granica ne otvori i smanji pritisak vozila koja žele ući u EU. Bez dostupnoga sanitarnog čvora ili trgovine gdje bi kupili hranu i piće vozači kamiona moraju čekati satima. No ni to im se vrijeme čekanja ne računa u odmor, pa mnogo puta nakon što se uspiju izvući iz prometnoga krkljanca moraju ići na odmor koji im je propisan iako su satima nepomično stajali. Takvi su uvjeti razlog čestoga kašnjenja pri isporuci robe. Petrinec objašnjava da se ponekada dogodi situacija u kojoj na Macelu čeka i po tisuću kamiona. U Ministarstvu prometa kažu da bi prometni kaos trebale rješavati Autoceste ili policija, Autoceste tvrde da one ne mogu zabraniti nekome prometovanje autocestom unatoč gužvi, a policija bez dobrog razloga ne može zabraniti ulazak kamionima u državu.

Još jedan problem s kojim se prijevoznici susreću na autocesti Zagreb – Lipovac je taj da ih policija kod odmorišta Križ, Ježovo i Novoselec isključuje iz prometa. Policajci ustanove koji kamioni idu prema graničnim prijelazima sa Slovenijom i te kamione zbog stalnih gužvi na tim granicama isključuje iz prometa. Zbog toga prijevoznici, osim kašnjenja, upadaju i u probleme s carinskom službom. – Svako teretno vozilo koje samo prolazi kroz Hrvatsku dobiva po pratnicu za tranzitiranje. Na njoj je označen granični prijelaz na kojem kamion mora napustiti Hrvatsku, a ponekad i vrijeme u kojem na taj prijelaz treba stići. No vozači se putem moraju odmarati i raditi pauze, pa kada ih još i policija na jednom dijelu puta prisilno isključi iz prometa probiju rok u kojem su trebali prijeći granicu i carinici im naplate kazne za kašnjenje. Carinike ne zanima zbog čega je policija nekoga isključila iz prometa, a policija ne dijeli potvrde kojima bi se moglo opravdati kašnjenje – objašnjava Petrinec.

Ipak, nisu za sve probleme prijevoznika krivi uvjeti na autocestama te zavrzlame s policijom i carinom, u priči su važne i županijske ceste po kojima ne smiju prometovati vozila nosivosti veće od 7,5 tona. Prijevoznici, naime, moraju imati posebne dozvole kako bi se mogli s autoceste uključiti na županijske ceste, kojima često trebaju voziti do mjesta utovara ili istovara robe. Bez dozvole policija ih ne pušta da obave svoj posao. Drugi dio problema prijevoznika sa županijskim cestama vezan je uz kvarove koji se događaju na kamionima. Problemi nastaju kada se vozilo pokvari na autocesti, na kojoj nema servisa. Jedino rješenje je sići s autoceste na županijsku cestu i njom doći servisa, ali i u takvim je slučajevima potrebna dozvola županijskih cesta. Tako kamioni ilegalno odlaže na popravak u servise na županijskim cestama jer je radno vrijeme uređa koji kamionima izdaje radne dozvole do 16 sati, ističe Petrinec.

Osim problema s gužvama i dozvolama za prometovanje županijskim cestama, prijevoznike muči i nedovoljan broj odmorišta uz autoceste, a kažu da i ona koja su sagrađena nemaju prostora za prihvat više kamiona. U Hrvatskim autocestama (HAC), pak, tvrde da se na svakih 15 do 20 kilometara autoceste kojima oni upravljaju nalaze odmorišta kombinirajućih sadržaja, a u dvama vozači mogu prespavati. Također najavljuju da će hotel u odmorištu Marune biti dovršen do ljeta 2008. U HAC-u objašnjavaju da rade najbolje što mogu sa sredstvima koja imaju. Koliko će to zadovoljiti prijevoznike, teško je reći. – Kod nas su autoceste enormno skupe. Za kamion se od Zaprešića do Macelja mora platiti 159 kuna, a gotovo toliko košta cestarina kroz Austriju, kroz koju treba proći više od 300 kilometara – ljuštito govori Petrinec.

Sudeći prema njemu, HAC je pogodovao strancima koji u Hrvatskoj ne toče gorivo, ne kupuju hranu, a jedino što ostane iza njih su otpaci u kantama za smeće na odmorištima. Da bi se riješili problemi prijevoznika, potrebna je suradnja i koordinacija svih strana uključenih u taj problem, domaćih i stranih prijevoznika, Ministarstva prometa, županijskih cesta, policije i koncesionara koji upravljaju autocestama. Bolja koordinacija između službi koje rade s prijevoznicima i dežurstva u odjelu županijskih cesta za izdavanje dozvola za prijevoznike olakšali bi život ljudima koji veliki dio svojega života provode na cestama. Malo prisnija suradnja policije i carine mogla bi rezultirati s manje nepotrebnih kazni za kamione koji ne kasne svojom zaslugom, već zato što su bili isključeni iz prometa. Možda ne bi bilo loše osnovati tijelo koje bi na jednom mjestu okupilo sve službe vezane uz promet i prijevoznike pa da kroz rasprave pokušaju jedni drugima izaći u susret i olakšati život svima. Prvi korak u tomu vjerojatno bi bio da se usvoji praksa susjeda pa da se zatvore vlastite granice kada su zatvorene susjedne, i na taj način građane barem poštedi gužvi.