Home / Ostalo / Zagrebačkom prometu trebaju dvije milijarde eura

Zagrebačkom prometu trebaju dvije milijarde eura

Ivan Dadić, redoviti profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu i znanstveni savjetnik u Institutu prometa i veza jedan je od začetnika Koncepta razvitka prometnog sustava metropolitanskog područja Zagreba i već dulje upozorava na vrlo loš konceptijski pristup razvoju prometnog sustava u metropoli. Dadić ima nekoliko ideja i projekata koji bi zajedničkim ulaganjima države i Grada, od Zagreba učinili jedno od najpropulzivijih središta ovoga dijela Europe.

  • Kako biste trenutačno opisali prometnu situaciju u hrvatskoj metropoli? – Liberalizacijom uvoza i pojedinih rabljenih automobila Zagreb je u posljednjih 15 godina dosegao brojku od 400 automobila na 1.000 stanovnika, s tendencijom rasta na 500 automobila, što je pričinjeno prosjek u SAD-u i zapadnoeuropskim zemljama. Drugim riječima, broj automobila se u tom razdoblju više nego udvostručio. Ne zaboravimo da gradom vozi još mnogo više automobila koji nisu registrirani u metropoli, čemu još valja dodati vozila koja stižu na jedan dan. Istodobno u posljednjih 50 godina nisu uložena nikakva sredstva u prometnu infrastrukturu, osim u autocesti. Nabijao je cestovni promet, naročito na međugradskim cestama, a nema alternativnih vrsta prijevoza. Željeznica je zapuštena i njezin razvoj stagnira, nema dužobalnih trajektnih linija koje bi prevozile kamione tijekom godine, najfrekventniji aerodromi u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku nisu dobro povezani.

  • Je li Zagreb po gužvi i zagušenosti nadišao prosjek ostalih europskih gradova? – Ne postoje točni podaci pomoću kojih bismo mogli uspoređivati gužve u europskim gradovima, no prema nekim našim istraživanjima, situacija je alarmantna.

  • Kako se riješiti prometnih ‘čepova’ u Zagrebu? – Ponajprije kvalitetnom regulacijom prometnih tokova u postojećim mrežama, što se može postići većim brojem jednosmjernih ulica te skraćivanjem faza na semaforima. Nadalje, treba kvalitetnije povezati gornji i donji dio središta grada gradnjom tunela koji bi riješili prometne gužve u ulicama koje se spajaju s najdužom ulicom – Ilicom. To bi trebali biti kraći tuneli dužine nekoliko stotina metara. Naš projekt uključuje i druge mjere za poboljšanje prometne situacije.

  • Koliko je gradnja autocesta utjecala na gospodarski razvoj manjih mjesta i gradova? – Upitno je koliko se pojedina destinacija razvija gradnjom autoceste ako uz nju nema dodatnih sadržaja poput šoping-centara. Karlovac očigledno nije mnogo profitirao. Čak dapače, ako autocesta i poveća frekvencnost prometa prema Dalmaciji, uzalud je sve kad u Dalmaciji i dalmatinskim gradovima nije moguće protočno voziti. Što vam znači brzi dolazak do Splita, kada od njega do Omiša ljeti putujete dva do tri sata. Hrvatska ima kvalitetne graditelje, jedne od najkvalitetnijih u svijetu. S druge strane, koncepcijski pristup razvoju prometnog sustava nam je među najlošijima.

  • Koliko bi jedinstveni TV nadzor u Zagrebu pridonio povećanju sigurnosti u prometu? – TV nadzor ne bi gotovo uopće utjecao na sigurnost u prometu jer bi se vozači vrlo brzo navikli na kamere. Nadzor bi bio koristan jedino u slučaju istraživanja uzroka prometnih nesreća ili praćenja nekakvih nezakonitih djela. Nadzor daje vrlo male rezultate i s aspekta prometa nije neminovan. Naš je prijedlog bio da se na više vozila ugradi GPS sustav koji bi pratio stanje u prometu, gužve i proširenu brzinu kretanja vozila.

  • Koncentracija gradnje sve se više širi prema jugu grada. Koji bi bio najbolji način boljeg povezivanja Novog Zagreba s ostatkom grada? – Praktički bi između pet postojećih mostova koji spajaju obale Save trebalo sagraditi još po jedan most, a ceste i mostove povezati sa zaobilaznicama. Na taj bi se način koristilo i prijevoznim teretnih vozila.

  • Kako riješiti problem dostavnih vozila u Zagrebu i ‘štopanja’ prometa u vrijeme najvećih gradskih gužvi? – Za dostavna vozila jednostavno nema rješenja. Građani trebaju biti tolerantni, a prijevoznici odgovorni, na način da ne zloupotrebljavaju tuđu toleranciju. Nema savršenog prometnog sustava na svijetu jer je promet sam po sebi kaotičan.