Home / Poslovna scena / Na carini prijevoznici plaćaju parkiranje 500 tisuća kuna na godinu

Na carini prijevoznici plaćaju parkiranje 500 tisuća kuna na godinu

Iako u Carinskoj upravi tvrde da pokušavaju izaći u susret prijevoznicima radeći izvan radnog vremena, previše papirologije, spora obrada podataka i nedostatak zaposlenika otežavaju protočnost i tjeraju vozače u očaj.

U razne probleme s kojima se hrvatski prijevoznici susreću za vrijeme puta ističe se jedan koji se pojavljuje nakon što put završi, roba je sigurno stigla u Hrvatsku, a treba je još samo ocariniti i tada se može isporučiti naručitelju. Prijevoznici pričaju da na carinskim ispostavama vozači umorni od puta moraju čekati minimalno šest sati da njihov kamion dođe na red za carinjenje, a često i mnogo dulje.

  • Zna se dogoditi da kamion ne bude ocarinjen u istom danu ako dođe kasnije na carinu i tada mora čekati jutro – žali se jedan od prijevoznika koji je htio ostati anonimno da ne bi imao problema s carinom. U Carinskoj službi objašnjavaju da je radno vrijeme njihovih carinskih ispostava od 7.30 do 15.30 sati, ali pravo carinjenje odvija se između devet i 13 sati, kad špediteri mogu obraditi nato-varene kamione.

Oni do devet sati rješavaju papirologiju da bi uopće mogli početi cariniti, a ne primaju nove kamione poslije 13 sati kako bi se opet mogli pozabaviti tom istom papirologijom. Prijevoznici se žale da cijeli proces carinjenja predugo traje zbog prevelike papirologije i preduge obrade podataka. S druge strane, carinici tvrde da bez obzira na njihovo radno vrijeme, ako postoje potrebe gospodarstva, a i mogućnosti carinarnica, pročelnik carinarnice ima pravo inicirati postupak izmjene radnog vremena neke robne ispostave. Sve ipak ne ostaje samo na teoriji, već se primjenjuje i u praksi, pa zbog toga mnoge carinske ispostave rade prema izmijenjenom radnom vremenu. Neke rade radnim danom od 7.30 do 19 sati, a subotom od 7.30 do 15.30 sati kako bi prijevoznici izašle u susret. Osim prilagođavanja radnog vremena tijekom dana, Carinska je uprava omogućila carinjenje robe i poslije isteka radnog vremena kao i neradnim danima svim sudionicima carinskog postupka kada to postane potrebno, tvrde u carini.

S druge strane, prijevoznici kažu da postoje pozitivni pomaci u radu carine jer su uvedeni posebni carinici koji mogu cariniti robu i nakon isteka radnog vremena, ali ih se mora posebno platiti. Ipak, ni to prema prijevoznicima nije rješenje njihovih problema – oni ga vide u tome da carina počne raditi u dvije smjene kako bi se roba mogla cariniti cijeli dan, a taj su prijedlog izložili i carini, koja to nije mogla organizirati. U carini su, tvrde prijevoznici, odbili prijedlog dvosmjenskog rada jer, navodno, nemaju dovoljno ljudi. Žale se da oni u cijeloj priči ispadaju zadnja rupa na svirali jer ih nitko ne pita ni za što iako oni pate kada se donesu loše odluke. Carinska uprava ima drugačiju priču i u njoj kažu da su otvoreni za pitanja iz cjelokupne javnosti, od gospodarstvenika, prijevoznika do svih drugih sudionika carinskih postupaka te da im pružaju pomoć u tumačenju carinskih propisa i eventualnim teškoćama u njihovu provođenju.

Osim dugih čekanja na carinskih ispostavama, prijevoznici imaju probleme i s parkiranjem. Carinske ispostave nemaju svoja parkirališta, pa prijevoznici koji čekaju carinjenje moraju platiti parking od 120 do 150 kuna po danu. Prijevoznici govore da taj problem neuspješno pokušavaju riješiti već 10 godina.

  • Ako prosječan prijevoznik ima 20 kamiona, 10 ih je svakoga dana na carini. Tako na godinu mora samo za parkiranje platiti između 438 i 547 tisuća kuna. Takav je sustav u Europi nepoznat – uznesimo govori anonimni prijevoznik iz naše priče.

Da bi se taj problem riješio, carina bi trebala imati svoj prostor na kojem bi se parkirali kamioni.