Udruženim snagama do plemenitih ciljeva

U smanjivanju troškova vidljivi su u ovogodišnjim financijskim rezultatima iako bi, naravno, mogli biti i znatno veći. S tom konstatacijom složili su se i analitičari PBZ investa rekavši da je razvidno da se u Končaru radi na povećanju profitabilnosti i održanju stopa rasta prihoda, međutim, da još zaostaje za sličnim kompanijama u Europi.

Uz troškovnu neefikasnost jedna od većih Končarovih boljki jest i prevelika ovisnost o državnim i gradskim poduzećima, što se može iščitati iz podataka da tvrtka više od 60 posto prihoda na domaćem tržištu ostvaruje zahvaljujući ZET-u i HEP-u (u prihodima za prvih devet mjeseci ove godine od 1.069 milijuna kuna, ostvarenim na domaćem tržištu, sa 70 posto sudjelovale su državne i gradske tvrtke). Končar također još nije ostvario cilj da 50 posto prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima – u prvih devet mjeseci na izvoz se odnosi 43 posto prodaje, a u ugovorenim poslovima vrijednima 3,5 milijardi kuna 44 posto se odnosi na realizaciju na inozemnim tržištima.

Unatoč navedenim nedostacima mnogi analitičari predviđaju Končaru svijetlu budućnost i polažu velike nade u to da će uspjeti iskoristiti globalni rast sektora u kojem posluje kao i velike investicije u infrastrukturu u Hrvatskoj i regiji.

Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić objasnio je da energetski sektor u posljednje vrijeme ostvaruje snažan rast zbog povećane potrošnje energije, a on se očekuje i u budućnosti, osobito zahvaljujući Aziji i Bliskom istoku, ali i investicijama u modernizaciju zastarjelih energetskih postrojenja u Europi. Sudeći prema njegovim riječima, jedan od stupova rasta te industrije je i deregulacija sektora energije koja će u tu djelatnost uvući više novih igrača.

Osim toga, do 2009. godine Europska bi komisija trebala donijeti energetsku strategiju čiji je cilj podizanje efikasnosti korištenja energije, što će biti poticaj za gradnju novih kapaciteta. U tom kontekstu interesantan je i cilj Europske komisije da 20 posto energije u EU do 2020. godine proizvodi iz obnovljivih izvora – rekao je Stojić te dodao da bi Končar na domaćem tržištu mogao profitirati od 990 milijuna eura vrijednih investicija HEP-a predviđenih za razdoblje od 2006. do 2012. godine te od investicija HŽ-a. Naime, prema Nacionalnom programu željezničke infrastrukture u gradnju novih i obnovu postojećih željeznica u Hrvatskoj bi se do 2012. godine trebalo uložiti oko 12,5 milijardi kuna.

Prilika za Končar su i obnova postrojenja i mreža u regiji, gdje ima znatne prednosti u odnosu na konkurenciju zbog brojnih objekata i opreme isporučene u posljednjih 50 godina, koji su preporuka za ugovaranje novih poslova ili rekonstrukciju postojećih objekata i opreme.

Znanje koje Končar posjeduje i prepoznatljivost imena, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu, trebali bi i nadalje biti glavni jamac Končaru u dobivanju poslova na postrojenjima elektroprivrede, isporuci generatora, turbina i sličnog. Plasiranje proizvoda tvrtke Končar Električna vozila vrlo vjerojatno je usmjereno na nišu u kojoj mogu biti konkurentni, a novi izvori energije svakako su polje u kojem se u budućnosti očekuje najveći rast potražnje, koji bi onda trebao donijeti i velike financijske efekte – smatraju analitičari PBZ Investa.

Velike nade polažu se i u niskopodne tramvaje, koji su prešli 100 tisuća kilometara, što je uvjet za natječaje u Europskoj uniji, kao i u to da će uskoro zapuhati vjetar u Končareve vjetrenjače (Končar je uz potporu HBOR-a počeo graditi vjetroturbine na lokaciji Pometeno brdo, koja bi mu trebala poslužiti kao referencija za daljnje poslove). Za proizvodnju vjetroturbina Končar navodno planira osnovati posebnu tvrtku, a podatak da se to tržište procjenjuje na oko 300 milijuna eura i da se trenutačno čeka po tri godine za isporuku vjetroagregata dovoljno govore o potencijalu tog tržišta.

U prilog Končaru ide i podatak da će prema novom tarifnom sustavu vjetrolektrane koje imaju više od 60 posto hrvatskih dijelova dobivati maksimalni iznos od 65 lipa po kilovatstu.

Projekt vjetrenjača izvrstan je dokaz da se u Končaru misli na budućnost, prihvaćanje novih tehnologija i opstanak na tržištu na kojem se uvjeti mijenjaju iz razdoblja u razdoblje. Nadamo se da taj projekt neće biti samo puko prihvaćanje novih tehnoloških dostignuća već i prilika da se u financijskom poslovanju osjeti poboljšanja ne samo u dijelu prihoda već i u profitabilnosti – zaključili su u PBZ Investu.