Sve je više rangiranja zemalja, tvrtki, udruga ili pojedinaca po različitim kriterijima koji u kojačnici vode do završnog poretku prema kojem se odmjerava tko je bolji i uspješniji. Kredibilitet takvih ljestvica, bez obzira na to o kakvoj je vrsti djelatnosti riječ, uvelike ovisi o metodologiji koja se upotrebljava, koja bi prema zakonitostima istraživanja trebala sadržavati neka osnovna metrijska obilježja kao što su pouzdanost, objektivnost, valjanost i osjetljivost. Svi znamo na što se odnose navedena obilježja mjerenja, ali ćemo, nažalost, u većini slučajeva prilično nekritički pristupiti čitanju, evaluaciji, komentiranju, pa i citiranju rang-ljestvica bilo kojega tipa. Bez obzira na metodologiju koja se upotrebljava, prve će se bezrezervno percipirati prvima, a zadnje zadnjima, iako je vjerojatno riječ o iskrivljenim podacima koji ne zrcale pravu sliku tržišta, područja, industrije ili skupine. Moguća objašnjenja takva ljudskog ponašanja nudi socijalna psihologija u brojnim istraživanjima koja se na razne načine preteču u praksu nekoliko struka, pa tako i profesionalnih komunikatora.
Upravo zbog poznavanja nekih zakonitosti ljudskog ponašanja koje se na ovaj ili onaj način zrcali u komunikaciji, kao predstavnici struke usprotivili smo se rangiranju agencija za savjetovanje u komunikacijama prema do sada rabiljenom kriteriju prihoda od poslovanja. Kao i većina drugih kriterija, promatran potpuno izolirano od drugih, i taj je kriterij krnji.
Prvo pitanje koje se nameće u našoj struci jest što su to prihodi od odnosa s javnošću. Ukupni prihodi poslovanja svake tvrtke? Ne, to su samo prihodi od naših osnovnih djelatnosti koje se odnose na aktivnosti odnosa s javnošću kao što su savjetodavne usluge, izrada publikacija, organizacija događaja, edukacija iz područja komunikacije, ali sve to bez usluga treće strane, odnosno bez usluga dizajna, tiska ili zakupa medija. Upravo te usluge trećih mogu biti bitan element razlikovanja prema kojem neke agencije mogu imati znatno veće prihode ako cjelokupan promet ide preko njihova računa. To je samo jedan od jednostavnijih prijedloga, a mogućih odstupanja znatno je više. Da bismo odstupanja sveli na što manju mjeru, u okviru Sekcije za agencije Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) dogovorili smo se da je nužan uvid u financijsko poslovanje članica, čime minimiziramo moguće odstupanje i povećavamo vjerodostojnost prihoda kao kriterija rangiranja. Tako ujedno podizamo standarde poslovanja struke osiguravajući bolje usluge za klijente.
