Home / Tvrtke i tržišta / PR trendovi

PR trendovi

Tržište kapitala učiniti preko već spomenutih povezanih osoba. Skrbnički su računi u svakom slučaju snažno oružje, posebno ako se u takvu priču upletu povezane osobe. No to ne znači da se manipulirati ne može i u slučaju neskrivanja iza skrbničkog računa. S ciljem se namjerama može manipulirati preko svog ‘manekenja’ ili više njih, ali korist se može izvući ako se radi i pod svojim imenom.

Manipulacija i bez skrivanja imena. Primjerice, ako poznati ulagač na tržištu pod svojim imenom počne kupovati dionice određene tvrtke, logično je da će na to navući i druge ulagače. Jer, povode se za time da veliki i poznati ulagač ima razloga ili zna dublje razloge zašto kupuje određenu dionicu. Ali, možda je cilj tog velikog ulagača upravo bio da pokrene kupnju i povisi cijenu dionica, nakon čega ih može prodati upravo zainteresiranim malim ulagačima i pri tome dobro zaraditi. Ali i u takvim situacijama nadzornik tržišta kapitala reagira. No da se ista osoba i skriva s istom namjerom iza skrbničkog računa, nadzornik uvidom u ime vlasnika računa može doći do istih zaključaka. Češći je, naime, slučaj da pojedini ulagač ima ozbiljne namjere stjecanja većeg udjela u pojedinom društvu, pa će se upravo zato skrivati pod skrbničkim računom, da ne bi imenom navukao ostale ulagače na kupnju te dionice i tako utjecao na podizanje cijene, što tom ulagaču svakako ne bi odgovaralo.

Veći se ulagači upravo zato i suprotstavljaju ukućanju skrbničkih računa. No njihovo postojanje, za razliku od prijašnjih godina, počinju shvaćati i vodstva kompanija jer znaju da je to normalna pojava na razvijenim tržištima kapitala. Možda i zato što su u međuvremenu i sami postali veliki ulagači, kao pojedinci ili tvrtka.

Zato zahtjev za njihovim ukućanjem postavlja, prije svega, mali ulagači, ali i dio političara, koji svaku skrivenost shvaćaju kao kršenje transparentnosti. A upravo se takvim tržište kapitala predstavlja. Istina je da bi se svaki mali ulagač bolje osjećao da zna tko su većinski dioničari društva u koje ulaže novac. No ako i, primjerice, otkrije da je taj dioničar investicijski fond, koji se najčešće potpisuje iza skrbničkih računa, takvo mu otkriće opet ne znači mnogo jer ulagači u fond također nisu javni, a među njima, primjerice, zašto ne, mogu biti i mašiši.

Treba imati na umu da skrbničke račune poznaje cijeli svijet, i nema nijednog tržišta koji se njima ne služi ili ih je pokušalo ukinuti. Zato ni mi ne možemo zahtijevati njihovo ukućanje, kažu u Hanfi, to više što takav zahtjev ne bi podupro ni EU.

Uz to domaće je tržište kapitala danas na višoj razini razvijenosti i pod boljim nadzorom, pa je mjesta za manipulaciju manje, kažu sudionici tržišta, no potvrđuju da su prijašnjih godina skrbnički računi bili snažno sredstvo manipulacije. U SDA-u ima 1.545 aktivnih skrbničkih računa. Javnosti su dostupni podaci za samo deset najvećih dioničara pojedinog društva, a među njima je 670 skrbničkih računa koji su vlasnici dionica vrijednih 61,5 milijardu kuna. Od toga javnost je uskraćena za podatke o čak 419 skrbničkih računa koji raspolažu dionicama vrijednim 44 milijarde kuna, što je usporedivo s vrijednošću jednog i pol T-HT-a.

Najveći su ulagači koji se kriju iza skrbničkih računa investicijski fondovi. Oni su, naime, ulagači iz raznih krajeva svijeta, pa im je jednostavnije umjesto dolaska u pojedinu zemlju posao prepustiti banci koja će za njih voditi sve potrebno preko skrbničkog računa. Osim toga fondovi, kao i svi ostali institucionalni ulagači, moraju imati skrbnika, odnosno otvoren skrbnički račun u banci. Katkad i više njih posluje preko jednog skrbničkog računa. I fizičke osobe mogu biti skrivene pod skrbničkim računom. Slučaj je to pretežno kad su te osobe uzele ‘margin’ kredite pa banka, zapravo, traži da se njihov udjel u tvrtki vodi pod skrbničkim računom.

Banka u tajnosti čuva identitet. Banka skrbnik može kod Središnje depozitarne agencije otvoriti sljedeće račune: skrbnički račun – na ime (identitet osobe za čiji račun skrbi banka skrbnik nije nepoznat, već je jednoznačno određen); skrbnički račun – zbirni (omnibus – jedino banka skrbnik zna identitet osobe/osoba za čiji račun skrbi nad vrijednosnim papirima, na njemu se mogu držati vrijednosni papiri više klijenata); skrbnički račun – pod zaporkom (jedino banka skrbnik zna identitet klijenta za čiji račun skrbi nad vrijednosnim papirima).

Zaključak je, bez obzira na različite zahtjeve i one koji ih postavljaju, jasan – skrbničke račune neće se ukinuti. A manipulacija na tržištu ionako će biti i dalje – sa skrbničkim računima ili bez njih.