Šoping-centri

Hrvatska ipak kaska za Europom. S otprilike 70 četvornih metara šoping-centara na 1.000 stanovnika Hrvatska je daleko od svjetskih standarda. Prosjek Europske unije je 187 četvornih metara na 1.000 stanovnika.

Pretposljednji petak u studenome po novno je u crno zavio Ameriku. Kao i svake godine nakon Dana zahvalnosti, dogodio joj se crni petak. No Amerikanima to nije nimalo teško palo. Štoviše, stotine najnestpljivijih zbog njega su i prije četiri sata ujutro stigle pred svoje omiljene šoping-centre da bi među prvima dočekale njihovo otvorenje. Američki je crni petak, naime, dan o kakvom sanjaju i šopingholičari u Hrvatskoj: jedan od najvećih potrošačkih praznika u godini. Trgovački centri tada spuštaju cijene da bi potrošačku potomu za božićne blagdane dočekali u velikom stilu. U američkoj Federaciji trgovine procjenjuju da će kupci u SAD-u ove godine potrošiti čak otprilike 475 milijardi dolara. Što je naspram toga 11 milijardi kuna na koje bi, prema prognozama, mogli potrošiti kupci u Hrvatskoj?

Premda američka potrošačka groznica ozbiljno trese svjetska tržišta i opasno se širi Azijom, čini se da stara Europa još donekle odolijeva potrošačkoj histeriji koja trgovačke centre pretvara u neizostavna mjesta okupljanja, svakodnevnih izlaza, zabave. Tradicija ljubavi prema šoping-centrima ipak je na strani Sjedinjenih Američkih Država – prvi pravi šoping-centar s 28 prodavnicama otvoren je još 1916. u Chicagu. Trgovački centri u Americi ove godine privlače i mnogo šoping-turista. Naime, slab je dolar potaknuo mnoge šopingholičare da krenu put Amerike, no razloga za nezadovoljstvo, zacijelo, neće imati ni trgovački centri u Europi. Premda europski potrošači vole kupovati i na manjim, intimnijim prodajnim mjestima, trend rasta četvornih metara šoping-centara pokazuje da su investitori prepoznali prednosti okupljanja trgovaca na jednome mjestu. Treću godinu zaredom europsko tržište trgovačkih centara zabilježilo je rekordan rezultat. Prema studiji savjetodavne kompanije Cushman&Wakefield, površina trgovačkih centara ove godine u Europi biti veća 8,3 milijuna kvadrata, a iduće godine povećat će se dodatnih 11,4 milijuna četvornih metara.

Premda se procjenjuje da bi se do 2010. broj četvornih metara hrvatskih šoping-centara mogao povećati za milijun, Hrvatska još hvata korak s ostatkom Europe. Na ljestvici 29 europskih zemalja drži 17. mjesto. Kao i Srbija, svrstana je u kategoriju tržišta u razvoju pa će 2008. otvoriti prve regionalne trgovačke centre – primjerice Shopping City Zagreb. (U Beogradu će se otvoriti Delta City.) Šoping-centri u Rusiji najviše rastu: do kraja 2008. sagradit će se još 4,6 milijuna četvornih metara, a za nešto više od milijun kvadrata narast će i površina trgovačkih centara u Poljskoj, Španjolskoj i Turskoj. Najveći izbor, prema studiji tvrtke Cushman&Wakefield, pruža se Norvežanima jer na 1.000 stanovnika ondje postoje čak 633 četvornih metara šoping-centara. U Švedskoj na 1.000 stanovnika otpada oko 360, a u Nizozemskoj oko 345 četvornih metara trgovačkih centara. S otprilike 70 četvornih metara na 1.000 stanovnika Hrvatska je daleko od svjetskih standarda. Prosjek Europske unije je 187 četvornih metara na 1.000 stanovnika.