Pišu: Mirna i Anthony Karzen, Karzen i Karzen d.o.o

Mnoge jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno znanja i kapaciteta za pripremu projekata za fondove EU pa im u tome moraju pomoći razvojne agencije, poslovni savjetnici i privatne tvrtke. Kako izabrati pravu opciju?

Veza između jedinica lokalne samouprave i poslovnog sektora iznimno je čvrsta bez obzira na to je li riječ o utjecaju na politiku djelovanja ili financiranju razvojnih projekata, no još je pitanje kako je ojačati na području financiranja iz pretpristupnih fondova EU – područja koje je još izazov, ali i golem potencijal za obje strane, osobito poslovni sektor.

Smjernica nove financijske strukture Europske komisije (IPA 2007. – 2013.), osnovni instrument financiranja lokalne samouprave i malih i srednjih poduzeća, uključuje mnogo dokumenata utemeljenih na osnovnim načelima gospodarskog razvitka. Među ključnim dokumentima je Cohesion Policy in Support of Growth and Jobs: Community Strategic Guidelines, (EC COM (2005) 0299, koji je poduprla Lisabonska agenda, a promiče ‘održivi razvitak, konkurentnost i zapošljavanje’ kao osnovu za postavljanje prioritetnih područja. Ti su prioriteti u hrvatskim okolnostima iskazani i u Multi Annual Indicative Programming Documentu (MIPD) kao osnova za pet komponenti IPA-inih fondova: I. Pomoć u tranziciji i institucionalna potpora, II. Prekogranična suradnja, III. Regionalni razvoj, IV. Ljudski potencijali i V. Ruralni razvoj. Upravo su III. i IV. komponenta ključne za jačanje gospodarstva i izravni utjecaj na politiku razvitka i zapošljavanja – područja u kojima se ingerencije javnog i poslovnog sektora preklapaju i dopunjavaju.

Iako se cjelokupni plan financiranja još priprema, MIPD već sada naglašava važnost jačanja lokalnog i regionalnog razvoja suradnjom javnog i poslovnog sektora te važnost lisabonske strategije usmjerene na razvitak i zapošljavanje. Dodatno, Operativni program naglašava da će konkurentnost inicijativa ovisiti o njihovoj usmjerenosti na privredne aktere.

Treća i četvrta komponenta, mehanizmi potpore u razvojnoj politici u pripremi za kasnije mehanizme financiranja, osniva su gospodarskog razvoja. Inicijative u sklopu III. komponente – Regionalnog razvoja, podmjer 3. – Regionalna konkurentnost, važne su za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i za malo i srednje poduzetništvo u razvoju gospodarstva.

Između tri prioriteta iz Operativnog programa prva dva potpuno su usmjerena na razvoj privrede. Prioritetno područje 1 usmjereno je na ‘poboljšanje razvoja slabije razvijenih regija’ s posebnim naglaskom na ‘razvoj poslovne infrastrukture’ uključujući i ‘infrastrukturnu u postojećim poslovnim zonama’ te infrastrukturnu i usluge usmjerene na proizvodnju s dodanom i visokom vrijednošću.

Prioritetno područje 2 usmjereno je na ‘jačanje konkurentnosti hrvatske privrede’ s posebnim naglaskom na potporu i razvoj konkurentnosti ‘malih i srednjih poduzeća unaprijedjenjem ključnih elemenata koji potiču pozitivno poslovno okruženje i učinkovitu potporu javnosti za poslovni razvoj na svim razinama’ te ‘potporu za osnutak centara utemeljenih na prijenosu tehnologije i znanja’.

Veza između poslovnog sektora i lokalne samouprave u sklopu prvoga prioritetnog područja jasno se podupire prema kriterijima koji navode da će ‘prioritet imati projekti koji osiguravaju infrastrukturu za određeni (poslovni) klastere’, u isto vrijeme naglašavajući da će ciljani korisnici za te intervencije biti, među ostalim, ‘regionalna i lokalna samouprava’ te ‘regionalne i lokalne javne institucije i asocijacije’.

Određivanjem tih prioriteta otvaraju se velike mogućnosti i financijska korist za poslovni sektor i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno za međusobnu suradnju. Naravno, mogućnost ne znači i jamstvo dobivanja novca.

Za uspješno dobivanje novca valja znati kako pravilno ispuniti aplikaciju koja odgovara prioritetima i ograničenjima pojedinih natječaja. Budući da mnogi akteri, osobito jedinice lokalne samouprave, nemaju dovoljno znanja i kapaciteta za pripremu cjelokupne aplikacije za fondove EU, otvara se pitanje kako doći do novca iz fondova EU. Razvojne agencije, samostalni poslovni savjetnici i privatne tvrtke moguće su opcije. Svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke.

Uloga regionalnih agencija jest pomoći poslovnim subjektima pri izradi projekata kojima se natječu za novac iz fondova EU, državnih fondova i poticajnih programa, kao i za ostvarivanje jamstvenih shema, povlaštenih kreditnih linija, edukaciju, formiranje klastera, otvaranje poduzetničkih zona i u drugim djelatnostima. Kao što navode predstavnici regionalnih agencija, Europska unija radije surađuje s poslovnim institucijama koje nemaju status upravnog tijela, zbog čega ne bi smjele biti opterećene politikom. Tako se uprava oslobađa dodatnih poslova koje se prenosi na agencije kao fleksibilnije, dinamičnije i neopterećene krutim procedurama i birokracijom.

Razvojne agencije isplativija su i svakako kvalitetna opcija zbog stručnog znanja i iskustva u pripremi projekata, no i tu postoje ograničenja – projektna ideja mora najprije proći unutarnju evaluaciju utemeljenu na prioritetima i kriterijima regionalnog operativnog programa prije nego što se razradi za natječaj, što znači da se neće svi projekti realizirati.

Udruga poslovnih savjetnika prepoznala je ta ograničenja i probleme, ali i goleme mogućnosti za poslovne savjetnike i tvrtke za poslovno savjetovanje na tržištu pa kroz svoju mrežu savjetnika za fondove EU i savjetnika za lokalnu samoupravu, edukaciju za poslovne savjetnike vezanu uz fondove EU i druge oblike pomoći nastoji približiti sve tri strane (razvojne agencije, javni sektor i poslovne savjetnike) da bi se mogli povezati, ostvariti sinergiju i postići zajedničku korist. Stoga Udruga gradova i Udruga poslovnih savjetnika organizira Infodan za lokalnu samoupravu, na kojem će se identificirati problemi i predstaviti mogućnosti i perspektive financiranja. Zajedničko djelovanje, naime, donosi više-struku korist za jedne i druge upravo zato što je program Europske komisije pripremljen u svrhu razvoja bolje suradnje između javnog i privatnog sektora. Korist za poslovni sektor uključuje poboljšanje poslovne infrastrukture, zapošljavanja i novog tržišta za djelovanje, a u jedinicama lokalne samouprave postižu se veliki pomaci u lokalnom i regionalnom razvitku na temelju projekata provedenih na temelju novca iz fondova EU.

Koja je alternativa? Poslovni savjetnici pružaju kvalitetnu opciju upravo zbog mogućnosti individualiziranih i specijaliziranih usluga za relativno nisku cijenu usluge. S druge strane, tvrtke za poslovno savjetovanje i projektni menadžment u savjetovanju mogu pružiti visokokvalitetne usluge u pripremi projekata i pružanju tehničke pomoći i usmjeriti se na poduzetnike nego i na nove klijente, jedinice lokalne samouprave kojima je ta pomoć itekako potrebna. No s visokom kvalitetom usluga također dolazi i visoka cijena koju mnogi još nisu spremni platiti.

Za potencijalne klijente – privrednike i jedinice lokalne samouprave – često se postavlja pitanje kako izabrati pravu opciju. Zbog neregularnog tržišta savjetnika i relativno novog područja vezanog uz fondove EU broj konzultanata visoko-kvalificiranih za pripremu cjelokupnih aplikacija i poznavanje tehničkih prioriteta i ograničenja fondova relativno je ograničen pa se postavlja pitanje standarda i kvalitete na tržištu. Druga ograničenja na tržištu uključuju i nedovoljnu informiranost predstavnika lokalne samouprave, koji vrlo često ne znaju komu se obratiti za pomoć i kako prepoznati kvalitetne poslovne savjetnike pa se obraćaju za pomoć razvojnim agencijama koje nemaju dovoljno kapaciteta. Tako se priča vrti u krug.

Direktor slovenske razvojne agencije Zagorje ob Savi Tomo Garantini na slikovit način ističe važnost pravilnog iskorištavanja resursa umrežavanjem, suradnjom na svim razinama te postavljanjem jasnih pravila na državnoj i na regionalnoj razini: ‘Ne trebaju svi trčati za loptom u isto vrijeme jer onda nogometno igralište ostaje prazno. Umjetnost menadžera agencije jest u stvaranju mreže radi boljeg iskorištavanja resursa i stvaranje čvršćega jamstva za dobivanje novca.’

Neki od načina boljeg iskorištavanja resursa su pravodobna priprema i planiranje. U pripremnoj fazi poslovni savjetnici i tvrtke mogu, među ostalim, pružiti tehničku pomoć gradovima i općinama u procjeni potreba, izradi studija izvedivosti, analiza i strateških planova te pripremi projektnih ideja (engl. project pipeline), koje se poslije može razraditi za natječaje, samostalno ili uz pomoć razvojnih agencija. Projektne ideje u tom su trenutku kvalitetnije zbog postavljenih prioritet, aktivnosti i definiranih partnera pa razvojne agencije ili županije imaju manje posla u pripremi konkretnih aplikacija, odnosno veću vjerojatnost dobivanja novca. Tako se stvara sinergija, pa sve strane imaju određenu korist.