Hrvatsko društvo Fima uspješno je proširilo poslovanje izvan granica, a uspjesi su vidljivi i na tržištu Srbije, gdje je uz brokersku kuću pokrenulo i društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Portfelj-menadžer društva Vladimir Pavlović govori o uspješnom razvoju srpskog tržišta kapitala, koje tek čeka procvat nakon najavljenog izlistavanja javnih poduzeća na burzu. Tomu će pridonijeti i uspješno restrukturiranje tvrtki i bolja kultura korporativnog upravljanja. Takve rezultate ne bi trebala ugroziti ni politička situacija vezana uz rješenje statusa Kosova, tvrdi Pavlović.
-
Nedavna je kriza zahvatila cijelu regiju, kako ju je osjetilo srpsko tržište? – Lani i početkom ove godine Beogradska je burza bila brzorastuće tržište, nakon čega je u početku zabilježen blagi pad, koji se zatim povećao. Burzovni padovi priliku su da se investitori još jedanput uvjeru da ulaganje nije sprint na 100 metara, nego maraton, i da je ključna stvar ulagača investicijski horizont. Odnosno, u kratkom se vremenu može izgubiti, ali na dulje, u dvije do tri godine, zarada ima čvršće jamstvo gleda li se, primjerice samo porast indeksa Belexa u tom razdoblju. U sljedećem razdoblju očekujemo oporavak zato što su i tvrtke uvrštene na burzu u devet mjeseci imale dobre rezultate poslovanja.
-
Jesu li dobro rezultati poslovanja dovoljan pokazatelj ili i politička situacija utječe na tržište? – Problem je što na Beogradskoj burzi nema jakih domaćih institucionalnih ulagača. Tržišna je kapitalizacija 17-ak milijardi eura, a godišnji promet otprilike 1,7 milijardi. U investicijskim fondovima je 60-ak milijuna eura, a u mirovinskim i manje, stoga nema jakih domaćih ulagača koji bi mogli zajamčiti stabilnost tržišta. Najveći su investitori stranci, a oni reagiraju i na političku situaciju, zbog čega je tržište volatilno. Politička nestabilnost zbog neizvjesnosti statusa Kosova svakako prouzrokuje padove na tržištu poput nedavnoga. Slična toj bila je svi-banjska korekcija, kad je Belex pao 15-ak posto u nekoliko dana, ali se nakon toga oporavio u samo jednom danu. To potvrđuje da su padovi obično dugi, spori i mučni, a oporavci brzi.
-
Odakle dolazi najviše stranih ulagača? – Iz skandinavskih zemalja, SAD-a, ali i cijele regije. S listanjem javnih poduzeća na burzi, koje se najavljuje sljedeće godine, očekujemo i dolazak ulagača iz EU.
-
Što se očekuje na tržištu kapitala sljedećih godina? – Srpsko tržište ima dobar potencijal. Rezultati restrukturiranja nakon privatizacije već su vidljivi, a korporativno je upravljanje ove godine podignuto na znatno veću razinu. Najave kompanija u vezi s rezultatima poslovanja u ovoj godini također su optimistične. A Srbiju tek očekuju velika ulaganja u putnu infrastrukturu, energetski sektor, prehranu…
-
Koliko imate društava u najvišoj kotaciji? – Tri – Tigar, Energoprojekt holding i Sojaprotein. Riječ je o privatnim kompanijama koje su ove godine ispunile uvjete za najvišu kotaciju. Međutim, i uz to što u najvišoj kotaciji nema mnogo kompanija, još jedanput ističem da je razina korporativnog upravljanja ove godine znatno veća nego prije. Mi smo, primjerice, prilikom osnutka svojih fondova posjetili više od 100 kompanija, a dio njih sada je i u najvišoj kotaciji. U prijašnjim godinama mogli ste zaka-zati sastanak u samo nekoliko kompanija.
-
Imate li ‘blue-chip’ dionice? – Ovisi kako se gleda. U svojim razmjerima imamo, nalaze se u sklopu indeksa Belexa 15, a riječ je o kompanijama s najvećom tržišnom kapitalizacijom.
-
Koji sektori donose najveću zaradu? – U drugoj polovini prošle godine i prvoj polovini ove to je bio bankarski sektor, ali u drugoj je polovini ove godine bio najveći gubitnik.
-
Zašto? – Cijene njegovih dionica veoma su skočile, a očekivanja su bila velika. S obzirom na to da je riječ o najlikvidnijim dionicama u koje su uglavnom ulagali strani ulagači,
-
Osjeti li se na tržištu Srbije već priljev novca iz banaka u fondove? – Ne pretjerano. Razlog tomu je što se novac izvučen ‘iz čarapa’ plasira i u banke i u fondove. Uz to, industrija fondova još je mala i u odnosu na bankarski sektor. Mi se uvijek savjetujemo s ulagačem, odnosno testiramo ga da vidimo koliko je sklon riziku. Na temelju toga savjetujemo mu koliko da uloži u depozit, koliko u fondove ili izravno na burzu. Posluje tako da nam je klijent na prvoj mjestu, pratimo ga od njegova prvog dolaska. Klijent potpisuje i izjavu o politici investiranja prije prvog ulaganja u kojoj određuje ciljeve, rizike koje može tolerirati, a koje ne, ograničenje ulaganja, zakonska ili porezna ograničenja. Iako to nije zakonom utvrđeno, na taj način želimo zaštititi ulagača da ne investira suprotno svojoj mogućnosti preuzimanja rizika.
-
Može li situacija na Kosovu više oslabiti burzu? – Iako se mnogi pitaju što će se dogoditi zbog Kosova, moram spomenuti da nijedna kosovska kompanija nije na burzi, a i malo je srpskih kompanija koje nešto rade na kosovskom tržištu. Zato ja, koji živim u Beogradu i ne gledam izvana, ne vidim nikakvu opasnost zbog političke situacije i njezina mogućeg utjecaja na poremećaje s tvrtkama na burzi. Status Kosova rješavat će se mirnim putem, što je za tržište najvažnije.