Zagrebačka je banka u 10 ovogodišnjih mjeseci privukla 600 milijuna kuna, pa se danas ukupno brine o 32 milijarde kuna štednje građana. U Zabi kažu da građani još preferiraju klasičnu oročenu štednju u devizama, i to eura. Budi se i kunska štednja, no u strukturi ukupne još nije premašila 20 posto. Oročenja su uglavnom kratkoročna, ugovaraju se na godinu dana. No veliko je zanimanje i za štedno-ulagačke proizvode.
Banka ih je lansirala u osam tranši. Na kreditnoj strani godinama s 55 posto, odnosno 14 milijardi kuna, pretežu stambeni krediti. Drugi su u portfelju, s 22 posto, gotovinski, nenamjenski krediti, a zatim slijede ostali, među kojima su zbog praktičnosti popularni mini po tekućim računima i kartični krediti koji zajedno čine 13 ak posto. U Privrednoj banci Zagreb u 10 mjeseci ove godine prikupili su čak dvije milijarde kuna više nego u istom lanjskom razdoblju, pa danas ukupno imaju 25,5 milijardi kuna štednje.
Glavnu štednju čini devizna, no u proteklih godinu dana kunska je strelovito krenula uvis. Najtraženija je, kažu u banci, Kuna plus štednja, s visokim kamatama koje se, ovisno o broju proizvoda kojima se klijent koristi, dodatno potiče pa kamate tako mogu dosegnuti 6,16 posto na godinu (za veće iznose oročenja može ih se dodatno uvećati) uz raspolaganje kamatama prije isteka oročenja.
Upravo zato klijenti, kažu, preferiraju običnu štednju, a ne kombinaciju štednje i ulaganja. Portfelj kredita je s 31. listopada 21 milijardu kuna i u njemu pretežu stambeni, zatim krediti za kupnju vozila i nenamjenski krediti. Prosječni je stambeni kredit 50 tisuća eura, a nenamjenski i automobilski između 60 i 70 tisuća kuna. U Raiffeisen banci kažu da je planirani porast štednje do 1. studenog ove godine podbacio.
Građani su, naime, čuvali novac za javnu ponudu dionica T-HT-a, no do kraja godine očekuju da će se štednja vratiti utabanim stazama. Od ukupne štednje građana 19 posto je u kunama, a od ukupne devizne štednje 81 posto u eurima. Iz široke palette štednih proizvoda klijenti se najčešće, kažu u RBA-u, odlučuju za oročenu nenamjensku štednju, na rok oročenja dulji od godine dana. Pri tome banka nudi mogućnost raspolaganja kamatama jednakratno, nakon isteka oročenja ili višekratno u obliku rente.
Nudi se i mogućnost automatskog produljenja roka oročenja, tako da klijent ne mora doći u poslovnicu. Novost je u ponudi oročavanja kuna uz fiksne kamate: pri oročenju kuna na rok dulji od šest mjeseci fiksne su kamate veće od promjenljivih i do 0,25-postotnih bodova. Klijente se privlači i premijskom štednjom: uz redovite kamate klijenti ostvaruju pravo i na premiju koja se obračunava istekom oročenja na ukupan iznos kamata.