VINA uza svečani STOL

Kompanije prihod u iznosu od 109,3 milijuna kuna (15 milijuna eura) uz vrlo skromnu dobit od 1,9 milijuna kuna. Godinu prije ukupni je prihod bio 99,4 milijuna kuna, a dobit 1,7 milijuna kuna.

Godišnji izvoz Vibrobetona pao je u prošloj godini s 34,4 milijuna kuna iz 2005. na 15,9 milijuna kuna. Zaduženost poduzeća je oko 60 posto. Prema novoj organizaciji, sjedište Vibrobetona, osnovane još 1954. i privatizirane bez poznatih ‘repova’ privatizacije, i dalje će biti u Vinkovcima, a u sklopu d.d.-a ostat će zajedničke službe. Konstrukcije su najveći d.o.o. koji obuhvaća proizvodnju armiranobetonskih konstrukcija, betonske galanterije i građevinske opreme. Uključuje pogon za proizvodnju u Vinkovcima i Jastrebarskom, te planirani pogon u Beogradu.

Građevinska operativa orijentirana je na niskogradnju. Kako bi ostvario preduvjet za sudjelovanje u radovima s područja niskogradnje, Vibrobeton je 2005. osnovao tvrtku Euroasfalt d.o.o. sa sjedištem u Županiji. Euroasfalt je asfaltna baza u kojoj su uložena tri milijuna eura.

• Asfaltna baza je ulaznica u segment niskogradnje. Dok je nismo imali nikome nismo bili respektabilan partner za radove u niskogradnji. Nakon što smo ju uspostavili ušli smo u Zajednicu slavonske niskogradnje – kaže Branko Čavarović, član Uprave, ističući da uz asfaltni dio rade i nadvožnjake, a postoje ambicije i za trase. Vibrobeton je sudjelovao u gradnji 10. koridora na autocesti Zagreb-Lipovac gdje je uz radove s asfaltom proizvodio betonske elemente za mostove i nadvožnjake, a sudjeluje i u gradnji autoputa Đakovo-Osijek-Beli Manastir.

Kapacitet proizvodnje betonskih željezničkih pragova iznosi 350.000 komada na godinu, što znači da može zadovoljiti potrebe tržišta Hrvatske, Bosne i Srbije. Pogonu za proizvodnju betonskih željezničkih pragova pripada i industrijski kolosijek, plato za deponiranje te ostala oprema i infrastruktura. Procjena ukupne investicije je 12 milijuna eura, a zbog niske iskorištenosti kapaciteta Vibrobetona još otplaćuje anuitete.

• Vrijeme betonskih pragova tek dolazi i potencijal je vrlo velik. Betonski prag je perspektivan proizvod koji je tek sada stekao status s obzirom na to da se do jučer sjekla šuma i radili su se drveni pragovi. No, betonski je prag prevladao zbog tehnologije i čvrstoće – kaže Smiljanić. Plan Vibrobetona je specijalizirati se za remont željezničkih pruga. Trenutačna iskorištenost kapaciteta pogona za proizvodnju betonskih pragova je oko 30 posto. Ostalih 70 posto kapaciteta Uprava Vibrobetona predviđa iskoristiti u razvojnom programu rekonstrukcije postojećih i gradnju novih hrvatskih pruga o čemu je Vlada već donijela odluku. Naime, Europa teži rene-

Iako je Vibrobeton propustio teško ponovljivu priliku u cestogradnji, obnova željeznica u regiji trebala bi se pokazati dostojnom zamjenom kojoj bi sudjelovao ne samo sa željezničkim pragovima nego i s ostalim radovima. Riječ je o završetku pruge Vinkovci-Tovarnik i natječaju putem ISPA fonda.

• Kroz Inženjering d.o.o. Vibrobeton planira se proširiti na druge segmente građevine: stano-gradnju, kompletna objekta za investitore, vlastite objekte koje ćemo gotove prodavati na tržištu i sl. Ponudit ćemo koncept vodenja projekata za sve vrste građevina – objašnjava Kuterovac.

Vlastite prijevozne kapacitete, građevinsku mehanizaciju i službe za održavanje Vibrobeton će odvojiti u Veko d.o.o., četvrtu tvrtku kćer. Sve će tvrtke unutar Vibrobetona grupe funkcionirati u cijelosti tržišno. Novi način poslovanja je u primjeni, no budući da je Vibrobeton vezan uz godišnje planove, s novom koncepcijom formalno kreće od 1. 1. 2008. – kaže Zlatko Pavičić, izvršni direktor za Pravne poslove.

Planovi za širenje u regiju, u prvom su redu vezani uza susjednu Srbiju u kojoj Vibrobeton već ima svoju tvrtku u Beogradu.

• U industrijskoj zoni u Beogradu kupujemo devet hektara građevinskog zemljišta u vrijednosti od tri milijuna eura – kaže Kuterovac.

Plan gradnje proizvodnog pogona u Beogradu sastoji se od tri faze. U prvoj fazi koja počinje u proljeće 2008. Vibrobeton bi krenuo s gradnjom tvornice betonske galanterije zbog velike potražnje za proizvodima iz tog asortimenta. Trenutačno su u posljednjoj fazi pregovori o kupnji opreme u vrijednosti milijun eura. U drugoj fazi, koja bi počela početkom 2009., krenuli bi u gradnju pogona za proizvodnju betonskih konstrukcija u ukupnoj investiciji od tri milijuna eura.

• Beogradsko građevinsko tržište naglo se razvija pa bi 2010. krenuli s trećom fazom, a to je gradnja tvornice betonskih pragova – govori Smiljanić i dodaje da bi završetkom svih faza Vibrobeton d.o.o. Beograd trebao zapošljavati ukupno pedesetak djelatnika. Paralelno s reinženjeringom Vibrobeton provodi i reorganizaciju kadrova. Od 47 članova menadžmenta, Kuterovac ističe da je njih 43 visoke stručne spreme uz prosječnu starost od 30 godina, a novi koncept uključuje zapošljavanje mladih stručnjaka na rukovodećim pozicijama.

Koliko je lokacija problem Vibrobetona u Hrvatskoj, toliko je prednost za izvoz u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu te sudjelovanje u poslovima na koridoru Vc. Najveći potencijal leži pak u proizvodnji betonskih pragova za željeznicu, u čemu je Vibrobeton jedini igrač u široj regiji, a čiji se bum, nakon cestogradnje, tek očekuje. Dugogodišnje iskustvo u prefabricaciji betona te povoljne lokacije (Vinkovci i Jastrebarsko) glavne su snage Vibrobetona. Slabosti su, s druge strane, to što kompanija nema kritičnu veličinu poslovanja te ovisnost o investicijskim ciklusima, posebno u području željezničkih pragova. Zaustavljanje tih investicijskih ciklusa javnih radova ujedno predstavlja, uz ulazak strane konkurencije, i najveću opasnost za Vibrobeton. Stoga nove šanse treba tražiti, smatraju konzultanti, u otvaranju investicijskih ciklusa u BiH i Srbiji te u rastu tržišta prefabriciranih betonskih proizvoda s višom dodanom vrijednošću za komunalno opremanje i rezidencijalne projekte te kroz vlastite projekte. Još prije tri godine iz Vibrobetona su stizale mnogo lošije vijesti, radnici su prijetili štrajkom, isplaćivao se minimalac koji je Uprava pojašnjavala otežanim uvjetima poslovanja i nemogućnošću naplate potraživanja. Navedenim planovima i provedenim reinženjeringom u Vibrobetonu se nadaju da su loši dani iza njih. Iako su teško ponovljivu priliku u cestogradnji propuštali, obnova željeznica trebala bi biti dostojna zamjena za sadašnje i buduće dioničare.