Ruke u središtu zanimanja

Bez obzira na to koji materijal upotrebljavaju, u središtu zanimanja dizajnera ove su se sezone našle ruke i zglobovi. Trendseteri ih ove godine teško mogu zamišliti bez narukvice, vrpce, možda i tankoga finog konca ukrašenog ponekom perлом ili pak kožnate narukvice sa zakovicama. Prestižni magazin Vogue također je stao u obranu štita ruku – i on ove sezone proklamira široke narukvice koje se nose na gornjem dijelu ruku. Doduše, zlobnici svijeta mode komentiraju da za takvu modu dizajneri zapravo i nisu trebali osmišljavati nove narukvice – dovoljno je da njihove stare adute iz kolekcija 80-ih godina na svoje ruke stave (pre)mršavi modeli.

Ipak, želi li se ostaviti pozitivan dojam u svijetu mode, ali i poslovanja, ove se jeseni i zime svakako ne može bez satova. Tvrde to svjetski modni poznavatelji koji su izračunali da svaka Europska ima od šest do sedam satova, a Amerikanke ih možda imaju dva komada. Upravo u tome je, zaključili su, razlika između europskog šika i američke pretjerane opuštenosti. Premda je posljednjih godina procvjetala industrija mjerenja vremena, ali zbog satova na računalima, televizorima, mobitelima, mikrovalnim pećnicama itd., pravi bum očekuje se i u tradicionalnoj proizvodnji satova. Najugledniji svjetski sajam satova – BaselWorld – u Švicarskoj iz godine u godinu posjećuje sve više zaljubljenika u taj prestižni komad nakita. Prošle je godine 35. BaselWorld razgledalo tako 101.700 posjetitelja iz stotinu zemalja, što je osam posto posjetitelja više nego godinu prije. Impresivni su podaci i o rastu švicarske industrije satova. Prošle su godine iz Švicarske izvezli satova u vrijednosti od 13,7 milijardi franaka, odnosno 10,9 posto više nego 2005. I ove se godine očekuju jednaki, ako ne i veći, rast izvoza jer su multimilijarderi, ali i sve više običnih pomodnih građana, poludjeli za satovima sa švicarskim potpisom.

Trendovi proizvodnje pokazuju da su poslušali diktat tržišta koje u posljednje vrijeme traži robunse satove koji mogu izdržati svašta – i najveće dubine i najveće visine, ali i koji znaju svašta – bez obzira na to služe li kao radari i upućuju u pravom smjeru ili pak samo od-brojavaju nanosekunde… Metal je ostao glavni materijal kojim se služe urari izrada suvremenih satova (Švicari u svojoj industriji satova rabe 55 posto neplemenitih metala), ali iz godine u godinu povećava se i omjer plemenitih metala, zlata, osobito dragog i poludragog kamenja, kojim se ukrašavaju ure. Primjerice, švicarski proizvođači satova lani su u svoje proizvode u prosjeku stavljali tri posto zlata i dva posto drugih plemenitih metala.

U posljednje vrijeme osobito su popularni i satovi ukrašeni cirkonima, ako ne i pravim briljantima. Bez obzira na to radilo se o ženskim i muškim satovima, pravilo je pak da moraju izgledati snažno, čvrsto i robunso. Makar i s ružičastim kamenčićem kao glavnim adutom trendovske prepoznatljivosti.