VINA uza svečani STOL

Mehuriće u visokoj i vitkoj čaši već će za aperitiv odlično zamijeniti raskošni mirisi laganog muškata ili tramincu u čaši suženoj pri vrhu koja se prema dnu lagano širi. Lagani su muškati i traminci suhi i nema ih potrebe trošiti na vrh jezika, na kojem su osjeti za slatko. Treba ih, međutim, dobro ohladiti. Dobrih suhih muškata ima u Istri, na Plešivici i u Međimurju, a dobre tramince jako je teško naći. Nekada glasovita sorta krajnjega hrvatskog istoka danas, u svojoj suhoj verziji, još traži put prema staroj slavi.

U istoj se čaši mogu poslužiti i suhe graševine, vino primjereno hladnim predjelima od suhog mesa, laganih sireva, pa i srove ribe. Graševine, naravno, moraju biti slavonske. Ondje su i najbolje na svijetu, a odabir kutjevačka ili baranjska doista je stvar ukusa. Iz Slavonije treba uzeti i sive pinote za toplu predjelu poput tjestenina i rižota. To je iznimno bijelo vino koje se radi od crvenkastoga grožđa pa katkad, kod vinara koji se trude iskoristiti najbolje iz kožice bobice, ima i lagano ružičastu boju. Tu već treba promijeniti čašu i uzeti onu koju se u literaturi veže uz chardonnay, a zapravo je čaša za kušanje vina. Riječ je o manjoj inačici velike čaše za velika crna vina. U njoj se može poslužiti i moćnija graševina kasne berbe koja će odgovarati uz mesne bistre juhe, ali i sauvignon uz kremaste juhe od povrća poput bučine, primjerice.

Takva će čaša odgovarati i najvećem od najvećih bijelih vina, rajnskom rizlingu. Plemenita plijesana koja se osjeti u najboljim rizlinzima izvrsno će se sljubiti s rakovima i plemenitim riječnim i morskim ričama. Neće trebati mijenjati čašu ni za chardonnay, koji će u jednostavnijoj izvedbi biti izvrsna pratnja za jednostavno pripremljeno bijelo meso. Služi li se meso s umacima, valja izabrati složeniji chardonnay, najbolje onaj odležan na kvascima. U novu čašu, veću od bilo koje dosad, valja točiti vina koja se služe uz crveno meso i divljač. Bolje bi bilo imati različite čaše za cvjetnije crne pinote koji će pristajati laganim pašticadama, primjerice, nego začinjene cabernet sauvignone koje ćemo piti uz bifteke ili plavce, najbolju pratnju divljači, ali tijekom jedne večere ipak ne valja pretjerivati.

Dovoljno će biti ‘problema’ i s potragom za pravom čašom za deserte. Uz laganije kolače, one s pješčanima i kremama bez oraha, izvrsno će pristajati crveni muškat, vino koje mnogi nazivaju i muškat ruža. Tu se ponovno traži čaša sa suženim vrhom da nijedna mirisna komponenta ne bi pobjegla mimo nosa. U iste čaše toče se i visoki predikati, vina za najbolje slastice i najplemenitije sireve.

Vinska čaša mora biti na stalku zato da se pravilno ohlađeno vino ne bi zagrijavalo prstima, ali i zato da na tijelu čaše ne ostanu ružni otisci prstiju. Kad je se drži za stalak, može se uživati u boji i bistroći vina, a i lakše je završiti čašu nakon što se vino omiriše prvi put. Čaše je dobro oprati u perilici bez deterdženta prije svećanog obroka, a ne smije ih se držati poklopene naopako. Tada se u čaši mogu stvoriti, pa i zadržati, neugodni mirisi.

Riječ je o izbornim berbama prošenih bobica ili ledenim berbama većinom graševine i tramincu. Od kilograma takva grožda, koje se bere u prosincu ili čak siječnju, dobije se decilitar ili čak manje vina. Riječ je o čistoj esenciji grožđa, koncentriranim prirodnim šećerima, odnosno nektaru koji se ispravno uspoređuje s medom. To su vina za posebno uživanje kojima često bolje odgovara pomno birano društvo od hrane, makar i vrhunske. Takvo se vino malo toči u male čaše, a ponajprije ga treba tražiti u Kutjevu, odakle dolaze najbolji hrvatski predikati koji su odnijeli nagrade na svakom europskom natjecanju na kojem su se pojavili. Sličnih vina, proizvedenih malo drukčijom tehnologijom prošivanja nakon berbe, može se, ali u još manjim količinama, pronaći u Istri. Teško je pomisliti što bi se još moglo popiti nakon takvih slasti. Čak ni pjenušci više neće pružiti veselje koje pružaju inače, a samo ljubitelji cigare možda mogu pronaći užitak u gudljaju dobrog kornjaka ili vrhunskoga ruma.