Home / Edukacija i eventi / Hrvatski hoteli konkurrirat će s uz propisane standarde

Hrvatski hoteli konkurrirat će s uz propisane standarde

Prof. dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac ključna je osoba u projektu koji su pokrenuli Ministarstvo turizma i Sindikat turizma i usluga Hrvatske pod nazivom Implementacija standarda rada u hotelima Hrvatske, a koji će se uskoro početi provoditi u dva hrvatska hotela različitih kategorija. Cilj je povećati produktivnost rada u hotelima kao temelj za poštenu plaćanje radnika prema učinku i kvaliteti, profesionalizaciju ugostiteljske struke i vraćanje njezina digniteta. Ivanka Avelini Holjevac prva je na opatijskom Fakultetu za turistički menadžment uvela kolegij Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, dobitnica je mnogih nagrada i priznanja struke, među ostalim nagrade HTZ-a ‘Anton Štifanić’, povelje za životno djelo za kvalitetu Hrvatskog društva za kvalitetu, nagrade Grada Opatije za životno djelo na području znanja i obrazovanja, državne nagrade Republike Hrvatske za područje društvenih znanosti te nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci za znanstveni i nastavni rad.

Porast produktivnosti rezultat je smanjenja radnika, ali smanjena je i kvaliteta, što znači da produktivnost nije porasla s aspekta stvaranja novih tržišnih vrijednosti i dobitaka. Drugim riječima, produktivnost hrvatskih hotela jednaka je onoj prije 30 godina.

BDP Hrvatske je 50 posto manji od prosjeka zemalja EU. On je najbolji pokazatelj ukupne produktivnosti rada i cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske. Produktivnost rada u našim poduzećima je, dakle, niska. Hoteli i restorani u Hrvatskoj posluju s gubitkom, a uzrok toga je niska iskorištenost kapaciteta hotela koji se kreće između 35 i 40 posto, dok je, primjerice, u Austriji i Francuskoj iskorištenost između 70 i 75 posto. To je dokaz da se radi premalo i u hotelskoj industriji Hrvatske.

Kako onda hrvatski hotelijeri mogu povećati produktivnost rada? Konkurentnost hrvatske hotelske industrije temelji se na produktivnosti i standardima. U ovom projektu istraživanje će se usredotočiti na standarde rada jer hotelijeri s jedne strane 35 posto troškova izdvajaju za radnu snagu, a s druge strane zaposlenici hotela nositelji kvalitete, odnosno uzrok zadovoljstva ili nezadovoljstva gosta. Količina i kvaliteta učinka loša je kadrovska politika, ali i nefleksibilno radno zakonodavstvo.

A kako upravljati kadrom koji je ulagač naslijedio ugovorom o javno-privatnom partnerstvu prema kojem u određenom razdoblju ne smije otpuštati radnike? Mogu li se uvesti standardi rada među kadar koji ih nikad nije imao? Mogu. Strategija Hrvatske je da uđe u EU, a ući će samo uvedi li standarde na svim područjima rada i u svim djelatnostima. Standardi predstavljaju propisani pravilan način rada. Ne smije se pružati otpor prema propisivanju apsolutno svakog segmenta rada jer se, čim nešto nije propisano, otvara se prostor za nerad. Posebno je otežano dnevno usklađivanje potrebnog broja osoblja i obujma poslovanja. Uzrok neuskladenosti danas su jednako važne komponente za mjerenje i ocjenjivanje produktivnosti rada. Iz toga slijedi da je povećanje produktivnosti rada ostvareno onda kad je veća količina učinka, i to određenog standarda kvalitete, uz manji ili isti utrošak rada. Svakom je poslodavcu stalo da zaradi novac, a to je moguće jedino ako se radi više i bolje, ne samo količinski već podizanjem kvalitete prema određenim standardima.

Kako motivirati radnika da se posveti struci, da od sebe daju najbolje i da na kraju ostane kod poslodavca? U gostiteljsku struku morate voljeti. Tri su činitelja kvalitete rada i radnog uspjeha zaposlenika: znati, htjeti i moći. I sva tri usko su povezana. Nema dobrih rezultata ni uspjeha bez jedinstva tih činitelja. No za to zaposlenik mora biti dobro plaćen. Jedan motiviran radnik može zamijeniti dvije ljeti možete vidjeti kako se po obali i na otocima otvaraju prekrasni restorani. Najveći problem vlasnicima naći kvalitetnoga konobara i kuhara. Glavni razlog tomu što su ti objekti otvoreni samo dva do tri mjeseca. Pa koji bi kvalitetan radnik pristao raditi pod tim uvjetima! To je struka koju se mora voljeti, ali koja mora biti i pošteno plaćena.

Ne uzrokuje li takvo strogo propisivanje pad kreativnosti i sterilizaciju menadžmenta i zaposlenika? Razmišlja se samo u okvirima proračuna i zadovoljavaju se samo propisani uvjeti, pri čemu pada vjerovatnost za dodanu vrijednost proizvoda ili usluge.

Mogu li se propisani standardi primjenjivati i u malim obiteljskim hotelima u koje je teško uvesti standarde velikih hotelskih lanaca? Što je dobro za velike hotele, dobro je i za male. Mali hotel ima svoje prednosti i nedostatke u uvođenju standarda.

Postoje li hoteli u Hrvatskoj koji se pridržavaju standarda rada i pravila ponašanja? Standardi postoje u svim međunarodnim hotelskim lancima poput Sheratona, Hiltona i sličnih. Strani investitori najčešće sa sobom dovlače svoje menadžere koji su već naučeni i poštuju već unaprijed zadane standarde i radnu disciplinu. No mi mnogo bolje poznajemo svoje podneblje, razumijemo potrebe radnika i možemo bolje realizirati strategiju razvoja. Moramo iskoristiti svoju pamet i tuđe iskustvo, a ne tuđu pamet i svoja loša iskustva. U hrvatskim hotelima vlada veliki nerad i nered. Zato postoje standardi i pravila: koliko čega treba napraviti, kako to napraviti, u kojem vremenu, koje to kvalitete treba biti, uz koje troškove i etički standard. Mi se igramo kategorizacijom. Hotelijeri bi zajedno trebali odrediti standarde, a zatim cijene, i tako spriječiti prodavanje hotelskih usluga ispod standardne prosječne cijene za pojedinu kategoriju hotela. Prije kraja sezone svi hoteli spuštaju cijene. No ako snižite cijenu, niti više možete pravedno platiti svog radnika niti gostu pružiti kvalitetnu uslugu.

Koje ćete vi standarde rada uvesti u dva hotela koja će sudjelovati u projektu? Najprije ćemo popisati poslove i zadatke za standardna zanimanja, zatim odrediti naziv zanimanja na hrvatskom i engleskom jeziku u muškom i ženskom rodu. Potom treba odrediti normative rada: tko, kako, uz koje troškove, kvalitetu i etiku ponašanja za svaki posao u hotelu. Slijede standardi zapošljavanja i, naposljetku, standardi mjerenja i ocjenjivanja produktivnosti rada.

Na koji se način poslodavac može zaštititi od loših radnika? Kad je u SAD-u poslodavac nezadovoljan radom zaposlenika, odmah mu vrati radnu knjižicu. Tako se štiti. Dobrog radnika poslodavac neće otpustiti. No kod nas je to velik problem i nije lako radniku dati otkaz. No i za to postoji rješenje. Pazite koga primate i zapošljavate. Svaki zaposlenik na intervjuu za zapošljavanje mora pokazati referencije, reći zašto se želi zaposlititi, ima li iskustvo; ako nema, kakav je bio na studiju, što zna osim glavnih zadataka u opisu posla, koje su mu vještine te gdje bi i što htio biti za 10 godina. I za područje zapošljavanja postoje standardi koji sprječavaju ulaz lošeg radnika.

Možete li navesti primjer loše produktivnosti rada nekog hrvatskog hotela? Zadržala bih se na razini svih hotela u Hrvatskoj. Primjerice, prije 33 godine u hotelima je ostvareno ukupno 13,4 milijuna noćenja s 22 tisuća radnika, a 2004. (30 godina poslije) 13,7 milijuna noćenja s 18 tisuća radnika. Dakle, gotovo isti broj noćenja. Porast produktivnosti rezultat je smanjenja radnika, ali smanjena je i kvaliteta, a to znači da produktivnost nije porasla s aspekta stvaranja novih tržišnih vrijednosti i dobitka.