Tržište s godišnjim rastom od 13 posto

Unatoč velikom rastu broja turista u nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj, potrošnja po posjetitelju i dalje ne prelazi 20 eura za jednodnevni posjet, a više od polovine tog iznosa otpada na cijenu ulaznice.

Hrvatske parkove prirode prošle je godine posjetilo 330 tisuća turista, a nacionalne parkove nešto više od dva milijuna gostiju, što je 25 posto od ukupnih dolazaka turista u Hrvatsku i triput više posjetitelja nego prije devet godina. Od tada taj segment turizma raste prema stopi od 13 posto na godinu. U svijetu i u Hrvatskoj to je jedan od najbrže rastućih segmenata turističke potražnje. Ljudi sve više iskazuju potrebu za boravkom u prirodi i njenim očuvanjem. No, unatoč velikom rastu broja turista u nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj, potrošnja po posjetitelju i dalje ne prelazi 20 eura za vrijeme jednodnevog posjeta, tim da više od polovice tog iznosa otpada na cijenu ulaznice. Ti podaci iz Studije stava i potrošnje posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode Hrvatske, Thomas 2006, Instituta za turizam, jasno iskazuje o nedovoljno iskorištenom potencijalu za plasman novih proizvoda i usluga u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, kao i o uglavnom slaboj smještajnoj i ugostiteljskoj infrastrukturi unutar i izvan parkova. Na hranu posjetitelj potroši malo manje od četiri eura, na suvenire tri, a na dodatne aktivnosti u parku manje od eura. Ako bi potrošnja po turistu rasla samo jedan euro, zarada na godišnjoj razini porasla bi dva milijuna eura, što znači da bi parkovi 2005. imali prihod od 39, umjesto 37 milijuna eura.

Najveća potrošnja ostvaruje se u parkovima s najvišom cijenom ulaznice i dobro razvijenom popratnom ponudom. Tako se u NP Krki ostvaruje najveća potrošnja po posjetu, od otprilike 26 eura, slijedi NP Bri…

Bitno je u cijeloj priči s privatnim ugostiteljima i hotelijerima je ta da se ne smiju ugroziti prirodne ljepote i ekosustavi parkova, jer upravo oni privlače turiste.

Pritisak posjetitelja na nacionalne parkove i parkove prirode bit će sve veći, uslijed, s jedne strane, već spomenutih trendova u turizmu u prirodi te, s druge strane, činjenice da se od parkova sve češće očekuje da samofinanciraju svoju djelatnost, a zato su im potrebni prihodi od posjeta. Istovremeno, povećan broj posjetitelja može ugroziti održivost prirodnih resursa te je stoga vrlo važno da se njima adekvatno upravlja. Kroz suvremeno upravljanje parkovima identificirano je nekoliko važnih faktora koji utječu na njihovo upravljanje, a to su: smaženje negativnog utjecaja koji sve veća posjećenost parkova ima na prirodne resurse, razvoj učinkovite strategije odnosa s javnošću i educativnih programa parka, definiranje odgovarajućih programa razvoja i efektivno upravljanje rizicima posjećivanja parka.

Trećina gostiju koja posjećuje parkove prvi je put u Hrvatskoj, a najviše ih dolazi iz europskih zemalja. Njima su u biranju destinacija najvažniji očuvana priroda i ugodna klima. Među europskim turistima najviše raste potražnja za zimskim turizmom, prema stopi od 12 posto, zatim slijedi planinski turizam s osam posto, a na kraju je turizam sunca i mora sa svega tri posto potražnje. Posjetitelji parkova najčešće dolaze ljeti. Gotovo 40 posto posjetitelja parkova dolazi u park na putu do svoga krajnjeg odredišta ili na povratku kući. Nešto manje, oko 36 posto, posjećuje park tijekom boravka u mjestu provođenja odmora.

Parkovi se razlikuju po mnogočemu pa i prema udjelu posjetitelja koji su u parku prvi put ili ga već dobro poznaju. Tako se, prema udjelu stalnih gostiju, izdvajaju NP Sjeverni Velebit i PP Kopački rit, parkovi koji imaju i veću domaću potražnju u odnosu na ostale parkove.

Danas se već događaju nevolje kada previše turista nahrupi u parkove.

• Treba riješiti probleme vezane uz vremensku i prostornu disperziju. Dobro bi bilo produljiti turističku sezonu i eventualno otvoriti neke nove dijelove u parkovima da bi se izbjegle gužve kada odjednom dođe mnogo posjetitelja. Preko novoga sustava ulaznica i informatizacije koja se planira uvesti bit će moguće svakoga trenutka znati koliko je posjetitelja na području bilo kojeg parka. Kada opterećenje na jedan park postane preveliko, pitanje je treba li dalje puštati ljude unutra ili otvoriti neki drugi dio toga parka da se smanji gužva – kaže pomoćnik ministra kulture Zoran Šikić.

Gužvu na ulazu i izlazu iz parka doživjelo je oko 60 posto posjetitelja, a 10 posto ih je nego dovalo zbog toga. Velika većina posjetitelja izuzetno je zadovoljna posjetom parkova i vrijednošću koju nude za novac te netaknutom prirodom i raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Nešto su manje zadovoljni popratnim sadržajima parkova i ponudom suvenira, a najgore ocjene dobila je čistoća sanitarnih čvorova, kojih prema ocjeni turista nema dovoljno.

Posjetitelji se u parkovima zadržavaju otprilike pola dana ili kraće, a tek svaki deseti boravi u parku ili okoliši više dana. Oni koji borave dulje od jednog dana odsjedaju u hotelu unutar parka ili kampu i privatnom smještaju u okolici kampa.

Tijekom vremena provedenog u parku posjetitelji najviše vole fotografirati prirodu, boraviti u ugostiteljskim objektima, informirati se u infocentrima i kupovati u suvenirnicama. Kojim će se aktivnostima baviti posjetitelji ovisi i o specifičnostima parka. U NP Paklenici znatan se dio turista bavi alpinizmom. Prema Tomas istraživanju za 2006. godinu, najviše posjetitelja tijekom 2007. i 2008. godine namjerava posjetiti NP Krku i NP Plitvička jezera te Kornate, Brijune i Mljet. Bolja ponuda i turistički vodiči koji govore više stranih jezika pridonijeli bi i većoj potrošnji u nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj. Veća bi potrošnja, osim zarade, u parkovima donijela i nova radna mjesta te osnažila lokalne zajednice u kojima su parkovi.