Troškovi energije u ukupnim troškovima rada hotela iznose tri do šest posto i predstavljaju 25 posto ukupnog profita hotela. Uspoređe radi, u supermarketima potrošnja energije u ukupnim troškovima iznosi jedan posto.
- Već i zanimanje hotelijera za uštedu energije potvrđuje da su u hrvatskim hotelima uglavnom za stupljene špekulativne investicije, kupnja nekretnina radi prodaje. Bitno je samo ono što se vidi izvana, dok ono što je unutra nije važno.
Na čelu tehničkih službi hotela nedostaje pozicija facility menadžera, osobe koja ima znanja o strojarstvu, elektrotehnici te ostalim tehničkim disciplinama, kao i o ekonomskoj doktrini u procesu održavanja. Menadžer ne mora biti ekspert za svaki sektor, ali mora poznavati način funkcioniranja sustava. To je krucijalni problem održavanja u hotelima. Rijetko postoji jasno razumijevanje izvora troška, a pojedinačno književnost energije uglavnom je novi nerazumljivi pojam. Hotelski menadžment kod nas je još orijentiraniji na prodaju, a manje se brige vodi o troškovima. Energetskom analizom 10-ak objekata ustanovili smo da hotelijeri na godišnje troškove energije bacaju 100.000 eura.
-
Analizom se sve može izračunati, za sve postoje parametri. Za brzu energetsku reviziju potrebno je izdvojiti pet do deset tisuća eura, ovisno o hotelu. Radili smo analizu jednoga cijenjenog nedavno restauriranog hotela u Dubrovniku i ustanovili smo da prema kategoriji potrošnje hotela u mediteranskoj klimi taj hotel ima najveću moguću potrošnju u iznosu od 290 kilovat/sati po četvornom metru na godinu. Drugim riječima, taj hotel doslovce baca energiju.
-
U svijetu postoji tzv. energetska iskaznica (building energy rating) koju mora posjedovati svaka zgrada. Prema toj iskaznici vidljiva je potrošnja. Dugoročno rješenje za racionalizaciju potrošnje je oporezivanje viša potrošnje. U SAD-u se takve mjere već koriste na način da su investitori koji ulažu u mjere uštede energije jednostavno oslobodeni dijela poreza na nekretnine.
-
Kada se radilo svjetsko istraživanje o konzervaciji energije, rezultati su pokazali da 87 posto Švedana smatra kako je zaštita okoliša važna za razvoj turizma i čak 89 posto Poljaka mislilo je isto. U Hrvatskoj je tih istomišljenika bilo svega 26 posto. U Hrvatskoj postoji velika razina nezainteresiranosti kao posljedica neobrazovnosti i nerazumijevanja. Najbolji primjer je nedavno održani seminar u Šibeniku pod nazivom Tehnički menadžment u hotelijerstvu, na koji se od 600 pozvanih osoba iz hotelske struke nije javio ama baš nitko.
