Europska je komisija i u svojem najnovijem izvješću konstatirala da Hrvatska ima tržišno gospodarstvo koje funkcioniira i da ispunjava političke kriterije, što je najvažnije za nastavak pristupanja Europskoj uniji. Glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak objašnjava da ono pruža dobre smjernice za uspješan nastavak pregovora.
-
Kako komentirate EK-ovo izvješće o napretku Hrvatske? Izvješće o napretku pokazuje i potvrđuje da je Hrvatska tijekom 2007. nastavila poboljšavati svoju sposobnost preuzimanja obveza iz članstva u EU i bilježi napredak u mnogim područjima pregovora. To je u kontekstu pregovora o pristupanju sadržajno najvažniji dio tog dokumenta. U najvišem području Izvješće bilježi napredak, u većoj ili manjoj mjeri, uključujući i najteža poglavlja poput Poljoprivrede ili Okoliša. Uz to sa zadovoljstvom možemo ustvrditi da bilježi napredak u sva četiri poglavlja koja se odnose na temeljne slobode tržišta Unije – slobodu kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala – a koja su među najvažnijim područjima pregovora. To nipošto ne znači da smo već ispunili sve potrebne kriterije i da pred nama nema velikog posla, no dobre ocjene u mnogim poglavljima pregovora za nas su potvrda da smo na pravom putu. S druge strane, primjedbe koje Izvješće iznosi pokazatelj su u što moramo uložiti dodatne napore i ta područja, kojima pristupamo vrlo ozbiljno, ostaju među našim prioritetima u predstojećem razdoblju pregovora.
-
Je li izvjesno da će se otvoriti svih pet poglavlja najavljenih za otvaranje od kraja godine? Hrvatska je prije ljetne stanke predala EU pet pregovaračkih stajališta (poglavlja 2. Sloboda kretanja radnika, 14. Prometna politika, 15. Energetika, 21. Transeuropske mreže i 33. Financijske i proračunske odredbe), čime je s naše strane zadovoljen tehnički preduvjet za otvaranje tih poglavlja. Hoće li na strani Europske komisije i država članica na vrijeme obraditi svih pet naših pregovaračkih stajališta i izraditi zajednička stajališta EU da bi se svih pet poglavlja moglo otvoriti do kraja godine, ostaje da se vidi u idućem razdoblju. Trenutačno Hrvatska ne može ni na koji način utjecati na otvaranje tih poglavlja jer je svoj dio posla već obavila i u tijeku je faza u kojoj EK radi na pripremi nacrta zajedničkih stajališta EU koje zatim trebaju prihvatiti države članice EU.
-
U dokumentima Komisije često se spominje sintagma ‘jačanje administrativnih kapaciteta’. Što ona točno podrazumijeva? Jači administrativni kapaciteti jedan su od ključnih instrumenta za uspješno pristupanje Uniji. To je područje u kojem, kao i u borbi protiv korupcije, nikad ne možete biti dovoljno uspješni. Uvijek postoji prostor za poboljšanje i Hrvatska na tome radi.
-
Kako Hrvatska odgovara na taj zahtjev EU? Potreba jačanja administrativnih kapaciteta ne može se svesti na državnu upravu u užem smislu. Riječ je o kapacitetima i na lokalnim razinama te u svim segmentima, od ministarstava do županija i gradova. Jačanje administrativnih kapaciteta višeslojan je proces. Potrebno je izgrađivati ljudske kapacitete, tj. izgrađivati stručni kadar koji pozna proces pristupanja EU, koji je motiviran, ima institucionalno znanje i poznaje pravila postupanja u smislu horizontalnog i vertikalnog povezivanja u rješavanju određenog pitanja. Državama koje imaju dugu tradiciju državne uprave i koje dulje postoje to je lakše jer se njihov sustav državne uprave izgrađuje mnogo godina. Administrativni kapaciteti nisu samo pitanje političke volje i kvalitetnoga normativnog okvira na osnovi kojeg se razvija državna uprava. Velik dio kvalitete administracije pitanje je mnogo godina razvoja i iskustva institucionalnoga znanja i vještina.
