Kinezi obožavaju crveno vino

Kinezi su prošle godine proizveli oko 12 milijuna hektolitara vina. Još su više popili, 13,5 milijuna hektolitara, i po tome su primjerice bolji od Rusa ili Britanaca.

Italija, Francuska i Španjolska su lani proizvele više od polovine vina na svijetu. Stanovnici tih triju zemalja, pojačani vinopijama iz Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, lani su i popili svaku drugu isipijenu litru vina na svijetu. Na listi deset zemalja koje troše najviše vina, a objavila ju je Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), još su Kina, Velika Britanija, Argentina, Rusija i Rumunjska. Argentina, Australija, Južnoafrička Republika i Čile uvrstile su se i među deset najvećih proizvođača.

Hrvatska se, nažalost, u izvješćima OIV-a i dalje ne spominje, iako su u različite statistike uključeni, očekivano, naši susjedi Slovenci i Madari, a malo manje očekivano i Česi, Slovaci, ali i Turci koji su, primjerice, četvrti na listi zemalja s najvećim površinama vinograda.

Ispred njih je veliki europski mediteranski trio Španjolska, Francuska, Italija. Ta se lista pomalo razlikuje od liste najvećih proizvođača vina jer su uključene i stolne sorte vinove loze te one od koje se proizvode od grožđa, a u tim je dvjema kategorijama Turska među vodećima na svijetu.

Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo koji već godinama radi vinogradarski katastar, uspio je na svojoj internetskoj stranici prepisati podatke iz Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u Hrvatskoj oko 30.000 hektara pod vinogradima, a ukupno je zasađeno 118 milijuna trsova. S njih je 16.184 vinara prošle godine proizvelo 774.000 hektolitara vina. Ti se podaci i dalje drastično razlikuju od onih iz Upisnika proizvođača grožđa. Prema njima je 30. lipnja ove godine u Hrvatskoj bilo 15.676 hektara vinograda s 74.262.211 trsova u rodu.

Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u prvih je šest mjeseci ove godine u promet pustio 317.126 litara vina i 16.691 litru drugih proizvoda od grožđa i vina, u što se računaju vinski i voćni ocet. Više od 16.000 hektolitara vrhunska su vin, oko 200.000 hektolitara kvalitetna, a stotinjak tisuća hektolitara stolna vina. Tu su ugrađene i uvezena i proizvedena vina. Kad se bilo koji od hrvatskih podataka usporedi s podacima OIV-a, vidi se koliko smo daleko od najvećih svjetskih ‘vinskih’ zemalja.

Svjetska proizvodnja vina lani je lagano pala u odnosu na 2005. godinu, a kako će biti dalje prije svega ovisi o Kini. U Kini se vinova loza uzgaja već 6.000 godina, a od grožđa se radi vino otprilike 2.000 godina. Kinezi su prošle godine proizveli oko 12 milijuna hektolitara vina, više od Južnoafričke Republike, Njemačke, Čilea, Novog Zelanda, Madarske, Austrije… Još su više popili, 13,5 milijuna hektolitara, i po tome su bolji od Rusa ili Britanaca, primjerice.

Državni zavod za statistiku najmnogoljudnije zemlje na svijetu iznosi podatke da od 19 kineskih vinskih regija samo u jednoj proizvodnja vina pada, u ostalima je najmanja stopa rasta 10 posto, a u nekim se u godinu dana gotovo udvostručila. S obzirom na to da OIV nema podatke o sadnji vinogradu u Kini proteklih nekoliko godina, a pretpostavlja se da se sadi i to jako mnogo, ne može se ni predvidjeti proizvodnja u ovoj i nekoliko sljedećih godina.

Stručnjaci, međutim, procjenjuju da će potrošnja vina u Kini do 2017. godine porasti dva desetaka puta. Udjel Kineza u svjetskoj potrošnji vina danas je veći od pet posto, što znači da bi za deset godina Kinezi trebali popiti sva svjetska vina. Danas ih nema među prvih deset ni na listi najvećih uvoznika, ni najvećih izvoznika vina. Za prvo im nedostaje imidža i marketinga, a za drugo, vjerojatno, novca. Budući da u Kini znatno raste i broj bogatih ljudi, vjerojatno će rasti i uvoz ponajboljih vina iz Francuske i Italije, ali glavninu želi Kineza morat će ipak zadovoljiti domaći proizvođači.

A Kinezi obožavaju crveno vino. Ona su u četiri od pet ispijene boca vina. Samo 20 posto otpada na bijela, ružičasta, pjenušava, likerska, desertna… O sortama je teško govoriti jer se 90 posto vina proizvede od lokalnih, nama, naravno, nepoznatih sorti. Najpopularnije internacionale sorte u kineskim vinogradima su merlot, chardonnay i rajnski rizling.