Home / Ostalo / Peugeot-Citroën: Inovativni Dizelski Hibrid

Peugeot-Citroën: Inovativni Dizelski Hibrid

Već mnogo godina Peugeot-Citroën istražuje velik raspon rješenja kao dio plana za reguliranje potražnje za fosilnim gorivima i smanjenje emisije štetnih ispušnih plinova poput CO₂. Ta rješenja uključuju daljnje razvijanje motora s unutarnjim izgaranjem upotrebom biogoriva, prirodnih plinova i hibridnih tehnologije te, gledajući u daleku budućnost, hidrogena i ćelija goriva. Hibridna tehnologija, koja kombinira prednosti motora s unutarnjim izgaranjem i elektromotora, obećava velik potencijal za smanjenje potrošnje goriva i emisije CO₂. PSA Peugeot-Citroën najveći je svjetski proizvođač električnih vozila i ‘common-rail’ HDI dizelskih motora. Hibridni HDI demonstrira PSA-ovu sposobnost spajanja dviju tehnologija. Inovativni dizelski hibrid nudi uštedu goriva od približno 30 posto u usporedbi sa sličnim dizelskim vozilom. Hibridnu HDI tehnologiju čini štedljivi dizelski motor s malom emisijom štetnih plinova opremljen sustavom ‘stop-start’ i filtrom čestica, kao i elektromotor, računalo i visokovoltna baterije. Elektromotor se rabi za gradsku vožnju ili ubrzavanje, a ujedno sprema energiju pri likom kočenju. Hibridna dizelska tehnologija kombinira prednosti HDI motora i elektromotora, koji se uvijek upotrebljavaju u optimalnom režimu rada.

Mogućnosti elektromotora za male brzine i ubrzavanje komplementiraju one dizelskog motora pri srednjim i velikim brzinama. Elektronički sustav koji nadzire hibridni pogon upravlja prelazak rada s jednog sustava na drugi ovisno o uvjetima. Elektromotor se može samostalno upotrebljavati za pokretanje vozila i vožnju pri brzinama do 50 kilometara na sat, što znači da tada nema emisija CO₂ ili drugih štetnih plinova. Pritiskom na prekidač pokreće se Zero Emission Vehicle ili ZEV režim rada, u kojem se upotrebljava samo električna energija pod uvjetom da su baterije dovoljno napunjene.

Premeđa američki proizvođači nisu poznati po revolucionarnim i originalnim rješenjima ili tehnologijama, potraga za alternativnim pogonima, odnosno novim, ekološkim načinima pokretanja vozila, primorala ih je na novi pristup stvaranju automobila. A dokaz da nije riječ samo o pričama i teoretiziranju, nedavno nam je stigao u obliku tog automobila. General Motors, odnosno Chevrolet, objavio je vijest koja bi tog proizvođača mogla svrstati među najinovativnije na svijetu. Naime, službeno je potvrđena serijska proizvodnja modela Volt, automobila pokretanog isključivo električnom energijom. To domišljato vozilo za četiri osobe rabi inovativan E-flex sustav pogona na struju.

Volt je moguće napuniti putem klasične utičnice od 110 volta kakve se nalaze u svim kućanstvima u SAD-u, i to u samo šest sati. Kada je litij-ionska baterija napunjena, to vozilo osigurava doseg, koristeći se isključivo strujom, od 60 kilometara. Kad se baterija isprazni, pokreće se jednolitreni trocilindarski turbo-motor koji radi na konstantnom broju okretaja i stvara struju kojom se ona ponovno puni. Mali motor za vlastito pokretanje rabi E85, mješavinu 85-po stotnog etanola i 15 posto benzina te s jednim spremnikom od 45 litara stvara dovoljno struje za doseg od oko 1.030 km. Ne bi li istaknuli Voltove prednosti, Chevroletovi stručnjaci ističu primjer s dnevnim putovanjem na posao velike većine američkih vozača. Ako bi, naime, na dan prelazili 100 kilometara, potrošnja bi bila svega 1,6 litara. Da bi se pohvalio vlastitom sobnošću istraživanja i razvijanja novih tehnologija, General Motors je u međuvremenu predstavio još jednu izvedbu Volta, koju ovaj put pokreću ćelije goriva, a spominju se i druge mogućnosti. Primjerice, izvedba s motorom koji pokreće čisti etanol ili pak biodizel, a ne isključuje se ni mogućnost primjenjivanja vodikovih ćelija goriva. Točan do lazak Volta na tržište još nije definiran premda se naglaša da bi se konačni serijski automobil moglo lansirati 2010.

Nevenka Marković, predsjednica Trgovačkog suda u Zagrebu, požvala je na mirenje stranke u 239 sporova koji se na tom sudu vode dulje od tri godine. Premda je još preuranjeno o tome objavljivati podatke jer većina stranaka još razmatra prijedlog o mirenju, dosad je postignuto 12 nagodbi, a još je u tijeku 18 postupaka mirenja. Ostale se stranke još odlučuju hoće li pristati na postupak mirenja.

Sutkinja Draženka Deladio, glasnogovornica Trgovačkog suda u Zagrebu, rekla nam je da se broj nagodbi povećao 50 posto otkad se strankama predlažu postupci mirenja. Godine 2003. bilo je samo 100 nagodbi, 2004. i 2005. godine 105, 2006. već 148, a ove godine do 31. listopada 126 nagodbi. Doda li se ovogodišnjem broju spomenutih 12 nagodbi i bar još 15-ak, koliko se očekuje do kraja godine, i ove će godine biti više od 150 postignutih nagodbi.

U Trgovačkom sudu u Zagrebu zadovoljni su povećanjem broja postignutih nagodbi i podsjećaju da su u sporu najčešće stranke koje su do nastanka spora dobro surađivale, a nakon toga prekinule svaku komunikaciju. Čak i kad misle da bi se spor možda mogao riješiti nagodbom, stranke to ne predlažu u strahu da se ne shvati kako se osjećaju slabijom stranom u sporu. Zbog toga je dobro da mirenje predloži netko treći, osobito ako je to sudac iz suda, čiji će prijedlog stranke ozbiljno razmotriti jer se u slučaju neopravdanog odbijanja mirenja na tom sudu treba donijeti pravorijek.