Peugeot-Citroën: Inovativni Dizelski Hibrid

Postalo je politički nekorektno isticati da automobil može do stotke stići za manje od osam sekundi ili bilo što drugo što ima veze s performansama i čistim vozačkim užicima. Najvažnija je danas količina CO₂ koju ispušta automobil, maksimalna brzina više nije važna.

Prvak u hibridnim automobilima je Lexus. Luksuzna podmarka Toyote osim najmanjeg i kabrioletskog modela sve automobile nudi i s hibridnim pogonom. Među njima se svakako ističe Lexus LS600h, aktualni svjetski automobil godine. Naime, Lexus LS600h pokreće hibridni pogonski sustav koji čini kombinacija 5-litrenog V8 benzinog i dva elektromotora potpomognuta najmodernijim akumulatorima i najsofisticiranjim računalima. Ukupna je snaga cjelokupnog sustava gotovo nevjerojatnih 450 konjskih snaga, što je usporedivo s najnažnijim V12 motorima. No za razliku od dvanaestocilindraša LS600h se može pohvaliti neusporedivo boljom elastičnošću i, još važnije, iznimno povoljnom potrošnjom goriva, u prosjeku samo 9,4 litre na 100 kilometara, i vrlo niskom emisijom štetnih plinova.

BMW Hydrogen 7 je prvi velikoserijski automobil s vodikovim pogonom. Riječ je o specijalnoj pretvorbi šestlitrenog V12 motora iz modela 760i. Benzinar koji u standardnoj izvedbi razvija 445 konja, uz najveći okretni moment od 600 njutnmetera u novom je okruženju malo prigušen. Snaga je smanjena na 260 konja, a moment na 390 njutnmetera. Posljedica je to vodikove snage benzinskog motorja, što rezultira zavidnim performansama.

Audi je u skladu sa svojim geslom ‘Napredak kroz tehniku’ također počeo proizvoditi ‘zelene’ automobile. Za razliku od ostalih tvrtki nije se koncentrirao samo na jedno gorivo nego na nekoliko različitih varijanti da bi kupcima ponudio ono što žele. U tvrtki su jedino sigurni da vodik neće biti pogonsko gorivo pa o njemu i ne razmišljaju. Svjesni da su dizeli u Europi važno gorivo, pokrenuli su program čistih dizela Ad Blue, razvijen u suradnji s Volkswagenom i Mercedesom. Potonji ga naziva Bluetec. Potom su počeli ugrađivati neke lakše materijale u svoje automobile, što će smanjiti potrošnju, a tako i onečišćenost. Nakon toga redizajnirani A8 najavio je smjer kojim će ići Audi jevi benzinski motori – prema čistoći ispuha zahvaljujući upotrebi naprednih tehnologija. Tako A8 s 2,8 litrenim benzinskim FSI motorom ispušta samo 199 grama CO₂ po prijeđenom kilometru, što je svakako najbolji rezultat od svih luksuznih limuzina. Performanse su ostale na razini od osam sekunda do stotinu kilometara na sat i 237 kilometara na sat je savršen dovoljno. Tu su i hibridi, prije svih će stići hibrid Q7, što je i logično, jer tako teški automobili masovno onečišćuju. Hibrid Audi Q7 rabi tehnologiju istu onoj hibrida Cayenne. Iako je zbog nje masa vozila porasla, emisije CO₂ je smanjena pa iznosi 231 g/km CO₂, a ne 304 g/km, kao kod verzije bez hibridnog pogona. Tu su i indikatori koji vozaču govore kada bi trebao prebaciti brzinu, prvi put uvedeni na Audi A5, a uvest će ih se i na ostale modele. Audi razvija i izvedbe svojih automobila koji će moći upotrebljavati mješavinu etanola i benzina.

Kao i mnogi drugi proizvođači, Mercedes je odlučio razvijati nekoliko tehnologija (ćelije goriva, hibridi itd.), no najaktualniji je dizelski Bluetec. Razvijen je u suradnji s Audijem i Volkswagenom, a osnovna mu je prednost što smanjuje razinu dušičnog oksida u ispuhu, koji kod dizelaša najviše zagađuje. Tu se tehnologiju može jednostavno objasniti kaže li se da Bluetec sustav de facto urinira po ispušnim plinovima automobila.

Porsche nesumnjivo zna predvidjeti tržišne trendove, ali sigurno je da će mnogi puristički nastrojeni ljubitelji njemačke tvrtke zamrziti Cayenne. Osim što je svojom pojavom negirao cjelokupnu filozofiju tog proizvođača, uskoro će stići i kao hibrid. Točnije, 2009. godine, kad na ceste stigne prvi Cayenne hibrid. Druga generacija automobila koji je Porsche prilikom svog pojavljivanja dovukao mnoštvo novih kupaca nudit će, u osnovi, isto što i Toyota Prius. Kombinaciju klasičnoga atmosferskog benzinskog i elektromotora. Doduše, budući da je riječ o Porscheu, motor će ipak biti nešto snažniji. Varijanta koja se zasad razvija jest V6 atmosferski benzinar + elektromotor. Dizel je tabu, u Porscheu drže da su dizelaši teški, tromete negativno djeluju na osjećaj na upravljaču, što nisu kvalitete koje se vežu uz tu marku. Stoga je hibrid bio jedino rješenje. Razlika između Cayennea i svih ostalih dosad poznatih hibrida jest što će Porschev moći razvijati i do 120 km/h brzine koristeći samo elektromotor. Koliko dugo vremena, zasad nije poznato.

Elektromotor pruža 45 konja i 284 Nm, dok V6 benzinar i elektromotor zajednički pružaju čak 500 Nm okretnog momenta, što će omogućiti bolje performanse nego V6, a tek nešto slabije od onih koje pruža model s V8 motorom. Osim hibridnog pogona, tu je i sustav skupljanja energije prilikom kočenja. S obzirom na to da u Porscheu ipak donekle drže do tradicije, neće biti hibridne 911-ce.

Jedna od Volkswagenovih zvijezda ženevskog salona automobila drugi je model u nizu sa sve cjenjenijom oznakom Bluemotion, koja odnedavno označava modele s najnižom potrošnjom goriva. S novim Passatom Bluemotion njemački proizvođač nastavlja predstavljati osobito ekološki prihvatljive i štedljive automobile.

Prvi takav model bio je Polo, koji je predstavljen tijekom ljeta prošle godine te je postigao izniman uspjeh. Korištenjem naprednih tehnologija, BlueMotion izdanje limuzinskog Passata postiže prosječnu potrošnju od svega 5,1 litra na 100 kilometara, dok karavanska inačica troši svega 0,1 l/100 km više. Osim uistinu skromne potrošnje, novi model ujedno se dići podjednako niskom emisijom CO2 od svega 136 g/km (karavanska izvedba postiže 137 g/km). Zahvaljujući maloj potrošnji goriva, obje karoserijske izvedbe novog Bluemotion modela s jednim punjenjem spremnika mogu prijeći čak 1.350 kilometara.

Uzimajući u obzir podatak da prosječni vozač napravi oko 15.000 kilometara na godinu, to znači da je potrebno ‘tankati’ samo 11 puta u godini, što je vrlo impresivan rezultat s obzirom na veličinu automobila.

Tajna Volkswagenove niske potrošnje i emisije štetnih plinova krije se u temeljitom podešavanju motora, koji je ionako bio iznimno učinkovit i ekonomičan. U slučaju novih BlueMotion modela, konkretno je riječ o poznatom 1,9-litrenom TDI turbodizelašu sa 105 KS, serijskim filtrom čestica i izmjenjenim ručnim mjenjačem s dužim petim i šestim stupnjevima prijenosa. Veća ekonomičnost nije rezultirala znatno smanjenim performansama. Passat BlueMotion u limuzinskom izdanju postiže maksimalnu brzinu od 193 km/h.

Već mnogo godina Peugeot-Citroën istražuje velik raspon rješenja kao dio plana za reguliranje potražnje za fosilnim gorivima i smanjenje emisije štetnih ispušnih plinova poput CO₂. Ta rješenja uključuju daljnje razvijanje motora s unutarnjim izgaranjem upotrebom biogoriva, prirodnih plinova i hibridnih tehnologije te, gledajući u daleku budućnost, hidrogena i ćelija goriva. Hibridna tehnologija, koja kombinira prednosti motora s unutarnjim izgaranjem i elektromotora, obećava velik potencijal za smanjenje potrošnje goriva i emisije CO₂. PSA Peugeot-Citroën najveći je svjetski proizvođač električnih vozila i ‘common-rail’ HDI dizelskih motora. Hibridni HDI demonstrira PSA-ovu sposobnost spajanja dviju tehnologija. Inovativni dizelski hibrid nudi uštedu goriva od približno 30 posto u usporedbi sa sličnim dizelskim vozilom. Hibridnu HDI tehnologiju čini štedljivi dizelski motor s malom emisijom štetnih plinova opremljen sustavom ‘stop-start’ i filtrom čestica, kao i elektromotor, računalo i visokovoltna baterije. Elektromotor se rabi za gradsku vožnju ili ubrzavanje, a ujedno sprema energiju pri likom kočenju. Hibridna dizelska tehnologija kombinira prednosti HDI motora i elektromotora, koji se uvijek upotrebljavaju u optimalnom režimu rada.

Mogućnosti elektromotora za male brzine i ubrzavanje komplementiraju one dizelskog motora pri srednjim i velikim brzinama. Elektronički sustav koji nadzire hibridni pogon upravlja prelazak rada s jednog sustava na drugi ovisno o uvjetima. Elektromotor se može samostalno upotrebljavati za pokretanje vozila i vožnju pri brzinama do 50 kilometara na sat, što znači da tada nema emisija CO₂ ili drugih štetnih plinova. Pritiskom na prekidač pokreće se Zero Emission Vehicle ili ZEV režim rada, u kojem se upotrebljava samo električna energija pod uvjetom da su baterije dovoljno napunjene.

Premda američki proizvođač nisu poznati po revolucionarnim i originalnim rješenjima ili tehnologijama, potraga za alternativnim pogonima, odnosno novim, ekološkim načinima pokretanja vozila, primorala ih je na novi pristup stvaranju automobila. A dokaz da nije riječ samo o pričama i teoretiziranju, nedavno nam je stigao u obliku tog automobila. General Motors, odnosno Chevrolet, objavio je vijest koja bi tog proizvođača mogla svrstati među najnovijih na svijetu. Naime, službeno je potvrđena serijska proizvodnja modela Volt, automobila pokretanog isključivo električnom energijom. To domišljato vozilo za četiri osobe rabi inovativan E-flex sustav pogona na struju.

Volt je moguće napuniti putem klasične utičnice od 110 volta kakve se nalaze u svim kućanstvima u SAD-u, i to u samo šest sati. Kada je litij-ionska baterija napunjena, to vozilo osigurava doseg, koristeći se isključivo strujom, od 60 kilometara. Kad se baterija isprazni, pokreće se jednolitreni trocilindarski turbo-motor koji radi na konstantnom broju okretaja i stvara struju kojom se ona ponovno puni. Mali motor za vlastito pokretanje rabi E85, mješavinu 85-po stotnog etanola i 15 posto benzina te s jednim spremnikom od 45 litara stvara dovoljno struje za doseg od oko 1.030 km. Ne bi li istaknuli Voltove prednosti, Chevroletovi stručnjaci ističu primjer s dnevnim putovanjem na posao velike većine američkih vozača. Ako bi, naime, na dan prelazili 100 kilometara, potrošnja bi bila svega 1,6 litara. Da bi se pohvalio vlastitom sobnošću istraživanja i razvijanja novih tehnologija, General Motors je u međuvremenu predstavio još jednu izvedbu Volta, koju ovaj put pokreću ćelije goriva, a spominju se i druge mogućnosti. Primjerice, izvedba s motorom koji pokreće čisti etanol ili pak biodizel, a ne isključuje se ni mogućnost primjenjivanja vodikovih ćelija goriva. Točan dolazak Volta na tržište još nije definiran premda se naglašava da bi se konačni serijski automobil moglo lansirati 2010.