Očekivanja od poslovnih korisnika

Zahvaljujemo svim građanima Hrvatske koji su nam, kupnjom dionica, ukazali veliko povjerenje i pružili potporu u osiguravanju naše zajedničke uspješne budućnosti.

Nove razvoja zasniva na privlačenju novih korisnika i to velikim dijelom od T-Coma. I jedna i druga kompanija jednom od velikih neizvjesnosti i opasnosti za svoje planove smatraju aktivnosti regulatora, ali razlozi za strah su suprotni: Optima telekom se boji da regulator neće moći ili htjeti aktivnije provoditi liberalizaciju tržišta i kontrolirati ponašanje bivšeg monopolista, dok se u T-Comu boje upravo većih ograđa koje bi pred njihovo poslovanje mogao postaviti HAT kao regulator telekomunikacijskog tržišta.

Zajednički je i strah od ulaska mobilnih operatera na fiksno tržište, posebno u pristupu internetu, ali T-HT ima mobilni dio (sve uspješniju tvrtku kćer T-Mobile) na koji se oslanja kao rezervu, a Optima telekom će morati samostalno konkurirati mobilnoj konkurenciji.

Glavna razlika je ipak u tržišnoj snazi: Optima telekom ima 205 tisuća preplatnika (197 tisuća rezidencijalnih i 8.344 poslovnih), a T-Com oko 1,5 milijuna. Uz to je Optima, kao i ostali fiksnoperateri, prisiljena velikim dijelom unajmljivati T-HT-ovu infrastrukturu dok paralelno gradi vlastitu optičku mrežu.

Unatoč tome, Uprava i vlasnici Optima telekoma su vrlo optimistični u vezi budućeg razvoja tržišta i poslovnih rezultata kompanije. Kada su u veljači ove godine prodavali emisiju obveznica vrijednu 250 milijuna kuna, menadžment Optima telekoma je u prospektu prognozirao rast tržišta fiksne telefonijske od dva posto na godinu do 2011. kada bi njegova vrijednost trebala iznositi 5,8 milijardi kuna.

Mnogo veću perspektivu rasta u Optimi očekuju na tržištu internetskih usluga, prije svega širokopojasnog pristupa internetu, koje bi u sljedećih četiri godine trebalo rasti stopama rasta od 21 posto na godinu. Upravo na ADSL tržištu, nakon ‘raspetljavanja’ lokalne petlje, Optima telekom vidi svoju šansu za konkuriranje T-Comu i ostalim operaterima.

Rješavanjem problema s DTK-om povećavaju se šanse za ostvarivanje planova vlasnika i menadžmenta Optima telekoma o 20-postotnom tržišnom udjelu kompanije u svim vrstama usluga u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži. No, ambiciozni planovi u telekomunikacijama zahtijevaju velika ulaganja, a zahvaljujući dioničkoj euforiji koja vlada među ulagačima na hrvatskom tržištu mnogi vlasnici tvrtki, uključujući i vlasnika Optima telekoma, ozbiljno razmišljaju o prikupljanju kapitala na burzi.

Vlasnik Optima telekoma je Matija Martić, informatički poduzetnik koji je svoju Optima grupu stvorio na prodaji telekomunikacijske i informatičke opreme. Optimu telekom pokrenuo je 2004. godine kada je dobio 30-godišnju koncesiju za pružanje javnih govornih usluga u nepokretnoj mreži. U pokretanju je važnu ulogu odigrao i bivši ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić, koji je do danas predsjednik Uprave Optima telekoma i uz vlasnika ključni čovjek kompanije.

Financijsku podršku je na početku dobio od Hypo grupe, što je bilo vidljivo u 20-postotnom udjelu koji je u Optimi imala tvrtka Hypo Consultants Telecom te u dugoročnim kreditnim obvezama prema klagenfurtskoj Hypo-Alpe-Adria banci od više od 300 milijuna kuna. U srpnju je, međutim, prilikom pretvaranja Optima telekoma iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, taj odnos razriješen pa je Matija Martić postao 100-postotni vlasnik.

Optima telekom od srpnja ima temeljni kapital od 200,7 tisuća kuna, koji se sastoji od 20.070 dionica nominale 10 kuna.

No, na skupštini obvezničara potkraj kolovoza vlasniku Matiji Martiću omogućeno je da prije obvezne dokapitalizacije sam poveća temeljni kapital tvrtke do iznosa od 20 milijuna kuna, što je u međuvremenu on i iskoristio pa je temeljni kapital Optime od 20,2 milijuna kuna raspoređen na 2,820.700 dionica nominalne vrijednosti 10 kuna.

Obje dokapitalizacije još nisu ispunjene obveze prema vlasnicima obveznica. Prema uvjetima izdavanja obveznica s početka ove godine, Optima telekom se do kraja lipnja 2009. godine mora dokapitalizirati, i to izdavanjem novih redovitih dionica s pravom glasa. Propisan je i iznos dokapitalizacije, koji ne može biti manji od 150 milijuna kuna.

Postoje dvije spekulacije što će Matija Martić ponuditi investitorima na tržištu. Budući da se prilikom izdavanja obveznica određeno prava prvenstva u toj dokapitalizaciji u kojim vlasnika obveznica, teoretski postoji opasnost da provođenjem dokapitalizacije kroz javnu ponudu dionica i zbog velikog interesa vlasnika obveznica Martić ostane bez većinskog vlasništva, što sigurno nije njegov plan. Izglednije je da će on ponuditi na prodaju manjinski vlasnički udjel, manji od 40 posto.

U odluci o posljednjoj dokapitalizaciji (osam milijuna kuna) navedeno je da će Martić tržištu ponuditi 110.000 redovitih dionica. Ostvare li se prognoze o rasponu cijena dionice Optime od 200 do 300 kuna, interes bi mogao biti znatan.

U slučaju gornje cijene iz toga navednog raspona tržišna bi vrijednost Optima telekoma iznosila oko 840 milijuna kuna, a za svoj udjel Matija Martić bi dobio 33 milijuna kuna.

Uspjeh inicijalne emisije dionica T-HT-a spašava tajming emisije dionica Optima telekoma iako su postojala podijeljena mišljenja u vezi s brzinom izlaska Optime ne burzu: neki analitičari tržišta smatraju, naime, da Optima telekom još nije dosegnuo razinu poslovanja koja bi mu bila dovoljna da ostvari pozitivne efekte od burzovne kotacije. No, nakon T-HT-a situacija se promijenila jer su ulagači dobili povrat polovice uloženih sredstava, a kako je taj novac bio namijenjen ulaganju, još mnogo ulagača traži druge prilike za ulaganje. Pokazuje to slučaj Atlantic Grupe, u čijem je IPO-u interes znatno nadmašio ponudu unatoč relativno visokom rasponu cijena od 750 do 960 kuna. Ukupno je iskazani interes investitora za upis/kupnju dionica bio pet puta veći od količine dionica u javnoj ponudi, a dionice je upisalo više od 26.000 građana.

Izbor pravog trenutka za izdavanje dionica, odnosno izlazak na burzu, nije lagan. Uspjeh svih ovogodišnjih IPO-a i nedavni ulagački spektakl u vezi s T-HT-om te vlastito pozitivno iskustvo s izdavanjem obveznica, vjerovatno su bili presudni za odluku Matije Martića da emisija dionica Optima telekoma bude zadnji IPO ove godine. Rizici, međutim, i dalje postoje, a da se burzovni optimizam može brzo istopiti, pokazuju i najnoviji događaji na svjetskim tržištima kapitala.

Čak i dionica HT-a nije ostvarila visoke stope rasta cijene koje su mnogi prognozirali i očekivali. Istina je, međutim, i da na tržištu postoji višak kapitala spreman za ulaganja, a budući da će vrijednost emisije biti znatno manja i od one T-HT-a i Atlantic Grupe, već su i šanse za tržišni uspjeh dionice Optima telekoma.