Telekomunikacije i IT procesi

Konkurenti i Dunapack dijele treće i četvrto mjesto sništvu istoimene mađarske korporacije, vodećeg proizvođača kartonske ambalaže u Srednjoj i Istočnoj Europi. Prema njegovim procjenama trenutačne su potrebe hrvatskog tržišta 80-ak tisuća tona ambalaže, a Dunapackov je udjel 17-ak posto.

U cjelokupnoj hrvatskoj proizvodnji papirne ambalaže Dunapack sudjeluje s otprilike 24 posto s obzirom na to da se od 30 tisuća tona ambalaže, koliko se proizvode u zabočkoj tvornici, čak 55 posto plasira na inozemna tržišta, u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Mađarsku i Austriju.

• Svake godine bilježimo velik rast na domaćem i na izvoznim tržištima. Prošle smo godine ostvarili oko 113 milijuna kuna prihoda, a u prvih devet mjeseci ove godine otprilike 110 milijuna – objasnio je Zvonimir Čuljak i dodao da i dalje namjeravaju nastaviti tim tempom.

Prilikom za to vidi u povećanoj potrošnji kartonske ambalaže.

• Potrošnja kartonske ambalaže u Hrvatskoj je 18-ak kilograma po stanovniku, a u Europi je dvostruko veća, stoga smatram da će Hrvatska u sljedećem razdoblju u tom segmentu rasti i približiti se europskom prosjeku – rekao je Čuljak.

U Belišću, s druge strane, priliku za rast vide u primjeni novih zakonskih propisa o ambalaži. Poglavlito se to odnosi na Pravilnik o ambalaži, kojim je propisano da tvrtkama koje prikupljaju stari papir Fond za zaštitu okoliša isplaćuje naknadu od 225 kuna po toni. Zahvaljujući tim naknadama Unijapapir, tvrtka-kći Belišća, ostvarila je 2006. znatno povećanje prihoda – stavka ‘ostali prihodi tvrtke’, u koju su knjižene naknade zaprimljene od Fonda, povećana je s 3,2 na 25 milijuna kuna.

Prema intenzivnijem prikupljanju papira i njegovoj preradi okrenuta je i PAN – papirna industrija, ali i uz to vlasnik te tvornice Marinko Mikulić namjerava s partnerima uložiti u gradnju tvornice celuloze i papira. Iako je prvotno bilo zamišljeno da će se tu tvornicu graditi u Sisku, zbog buke koja se digla oko toga prije godinu dana još nije odlučeno gdje će se graditi.

• U PAN-ovoj orijentaciji daje se prioritet razvoju nove industrije celuloze, industrije kartona i pakirnih papira. Bez obzira na vrlo povoljne mogućnosti u Hrvatskoj, za sada ne postoji industrija celuloze, a upravo bi ona znatno povećala cijeli hrvatski izvoz. Omogućila bi i daljnji razvoj proizvodnje i prerade papira uz povoljan utjecaj na porast zaposlenosti i trgovacu bilancu – naveli su u PAN-u.

Kad je riječ o investicijama, u Istragifici, koja se za razliku od gore navedenih tvrtki ne bavi transportnom, nego komercijalnom ambalažom i u tom segmentu drži 50-ak posto tržišta, navode da su u posljednje vrijeme najviše investirali u grafičku tehnologiju i tehniku.

• Najviše ulažemo u tiskarske kapacitete, ali i prateću tehniku. Velik je napredak postignut u pripremnim segmentima računalne obrade podataka i digitalizacije. Mnogo smo uložili u novu tvornicu u Kanfanaru. Među ostalim, tu je i šesterobojni ofsetni stroj KBA Rapida 105/6+L, koji nudi mogućnost tiskanja u konvencionalnoj tehnici, tehnici Hy-Bryte te UV-u. Nabavljen je i novi automatizirani stroj za toplotni nanos folije u istom formatu – rekao je Kancelir i dodao da Hrvatska u ovoj branši tehnološki nipošto ne zaostaje za inozemnom konkurencijom.

Sudeći prema njegovim riječima, plasman proizvoda u inozemstvu i dalje je jedini način za daljnje širenje hrvatskih tvrtki.

• Tržište ambalaže je po svojoj definiciji tržište proizvoda industrijske potrošnje, izvedene iz potražnje za osnovnim proizvodima. Bez daljnje rasta industrije i proizvodnje osnovnih proizvoda smještene u Hrvatskoj situacija se neće uvelike poboljšati. Stoga je orijentacija na izvoz neizbježna i nužna. Visokokvalitetna ambalaža, kakvu proizvodimo, ima svoje mjesto i poziciju i na stranom tržištu. Naravno da se ondje susrećemo s kvalitetnom konkurencijom, a u posljednje vrijeme sve više i s konkurentskim tvrtkama iz Istočne Europe. S obzirom na to da su glavni dobavljači repromaterijala dislocirani, kritične su točke na koje se mora utjecati tehnološki napredak, produktivnost te organizacija procesa – smatra Kancelir.