Prvi rezultati provedbe projekta Hrvatska izvozna ofenziva

Lani je od 29 projekata ostvareno 85 posto, a od 140 milijuna kuna vrijednog proračuna izvoznici su izvukli 34 milijuna kuna. Članovi projekta tvrde da je u prvoj fazi trebalo povećati efikasnost onoga što izvoznicima stoji na raspolaganju.

Nakon nešto više od pola godine otkako je javnosti predstavljena Hrvatska izvozna ofenziva (HIO), nosioći projekta, Hrvatski izvoznici, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja i Hrvatska banka za obnovu i razvitak, predstavili su pred stotinjak sudionika prve rezultate spomenute strategije. Da podsjetimo, još potkraj lipnja prošle godine Vlada je, na inicijativu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, prihvatila izradu strategije HIO-a, čiji je osnovni cilj dugoročni rast izvoza. Kako je na otvaranju Forum HIO naglasio Darinko Bago, čelnici čovjek Hrvatskih izvoznika i Končara, plan je bio u početku podignuti efikasnost onoga što domaćim izvoznicima stoji na raspolaganju.

• Okupili smo se da bismo promotirali u kojem se smjeru odvijaju mjere predstavljene prije nepunih godinu dana te vidjeli koji su izvoznici u najvećoj mjeri iskoristili pročun od 140 milijuna kuna koji im, zahvaljujući inicijativi, stoji na raspolaganju – kazao je Bago i prepustio riječ Siniši Grgiću, članu Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika, čija je prezentacija iznenadila okupljenu publiku.

Naime, prema njegovom proračunu od jedne kune koju zarađe ili bolje rečeno, uprihode, domaći izvoznici samo dvije lipce odlaze državi, pet lipa vlasniku, 30 lipa strancu, neto vrijednost robe je 50 lipa, dok 13 lipa odlazi izvozniku. Iako je korist države uistinu mala uzme li se u obzir da od kune uvoza zaradi 10 lipa, Grgić je upozorio da je u potonjem slučaju riječ o tek kratkoročnim koristima, dok izvoz na dulje staze donosi koristi cijelom gospodarstvu, pa tako i državnoj blagajni. Svoje izlaganje Grgić je začinio tezom da statističkim podacima ne treba vjerovati ako iza njih ne stoji detaljna analiza. Kako je istražio, početkom novog milenija objavljene brojke o uvozu nekih tvrtki, poput Hrvatskih šuma, pogrešne su i to ne da iznosi u nekoliko tisuća kuna ne odgovaraju stvarnom stanju, već se pogriješilo u milijardama.

• Isto tako, 2002. godine objavljen je neralan rast BDP-a i to samo zato jer su neke tvrtke prikazale fiktivnu dobit, koja je od realne veća čak četiri milijarde kuna. Slično kao u slučaju Enron, te su kompanije zapravo zbrajale predviđenu s postojećom dobiti – objasnio je Siniša Grgić i zaključio da je prema svemu sudeći izvoz ipak rastao 50 posto brže od uvoza.

S Grgićevom se tezom donekle složio i ministar Branko Vukelić, koji je prije predstavljanja postignutih rezultata HIO-a podsjetio okupljene na onu staru ‘statistiku je točan zbir netočnih podataka’.

• U protekloj godini, od 29 projekata, ostvareno je njih 85 posto, a od 140 milijuna kuna vrijednog proračuna izvoznici su izvukli 34 milijuna kuna. Iako je bilo prigovora na realizaciju HIO strategije, o domaćem se izvozu napokon govori te mnogi u nju vjeruju – naglasio je ministar te nastavio nabrajati ključne projekte koji su realizirani u okviru četiri strateška cilja.

Točnije, kako je predviđeno, u razdoblju od 2007. do 2010. godine HIO ima za cilj osnovati šest izvoznih klastera, povećati konkurentnost domaće proizvodnje repro materijala, promijeniti strukturu izvoza te povećati broj izvoznika. Kad je riječ o povećanju broja izvoznika, MINGORP putem ureda HIO provodi projekt Export fit check kojim bi se potencijalnim izvoznicima olakšao pristup informacijama. U sklopu tog projekta od 107 zahtjeva predloženo je povjerenstvo odobrilo 21 preporuku. Nadalje, predstavljene su usluge koje bi postojećim izvoznicima pomogle u uklanjanju prepreka za izvoz te informacijski centar za izvoznike koji djeluje u sklopu Centra za poslovne informacije HGK. Osim navedenog, radna skupina HIO-a očekuje da će povećanju broja izvoznika pridonijeti unapređenje komunikacije poduzetnika i gospodarske diplomacije, novi modeli financiranja HBOR-a, novi jamstveni programi HAMAG-a te podizanje javne svijesti o izvozu, zbog čega je MINGORP izdao i pri ručnik za pokretanje izvoza. Drugi cilj povećanja udjela izvoza s većom dodanom vrijednošću ostvarit će se, među ostalim, kaže Vukelić, zahvaljujući kooperacijskoj burzi koja je ustrojena pri HGK-u te osnivanjem Centra za dizajn koji je još uvijek u Hrvatskoj zanemaren.

• Da bismo potaknuli konkurentnost, uvećali smo 20 posto iznos potpore za izvoz veći od 15 tisuća eura te predstavili niz mjera za poticanje inovativnog poduzetništva – nastavio je Branko Vukelić.

Od šest izvoznih klastera, koji bi se trebali osnovati do 2010. godine, osnovana su tek dva, a, objašnjava Vukelić, u visokoj fazi pripreme su marikulturni i klaster informatičke tehnologije. I posljednjem, a ne i manje važnom cilju povećanja konkurentnosti komponenti za složene proizvode dobro će doći prilagodavanje europskim standardima i usvajanje normi tehničkih propisa i ocjene sukladnosti.

Nakon uvodnih izlaganja, ključni govornici i predstavnici članova projekata iskoristili su priliku da na konferenciji razmjene svoja iskustva te daju svoj osvrt na planirane i ostvarene projekte HIO-a. Čast da započne raspravu imao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, koji je optimistično izjavio da se unazad dvije godine promijenilo ozračje u kojem djeluju domaći poduzetnici.

Tu njegovu tezu potvrdili su podaci o poslovanju koji pokazuju da su poticaji izvoznica u odnosu na isto razdoblje lani veći 57 posto, dok su poslovi osiguranja izvoza narasli 11 posto. Ipak, kako je nastavio Đuro Popijač, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, na znatnijem povećanju domaćeg izvoza treba još uvijek raditi.

• Iako nalazim prezentaciju Siniše Grgića zanimljivom, htio bih naglasiti da popravljanje statistike neće pomoći u povećanju izvoza. Koliko će netko biti konkurentan ne mora čak ovisiti o znanju ili sposobnosti poduzetnika koliko o konkurentnosti cijele države. Dojma sam da od svih nadležnih tijela javne uprave jedino Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva stvara. No, ako samo ostane na njima, neće se mijenjati cijela slika – drži Popijač i dodaje da je ključno dizati kapacitet administracije.

Kako je nastavio Darinko Bago, prošle godine izvoz jest rastao dvostruko brže od uvoza, ali je zbog administrativnih pogrešaka to ispalilo drugačije te zato, objašnjava Bago, valja razmišljati o kvalitetnom praćenju uvoza da bi se dobila prava slika.

• Isto tako, naše bi diskusije trebale ići korak dalje. Primjerice, trebale bi se raspravljati o tome je li turizam, kao strateška gospodarska grana, izvoz ili nije? Zatim, ako želimo biti zemlja znanja, zašto onda ne bismo govorili o izvozu znanja – pita se Bago.

Prema njegovim riječima, mjere HIO-a koje se trenutačno provode trebale bi pomoći gospodarstvu da bolje ‘vozi’ u situaciji u kojoj jest, dok bi u ostvarenju dugoročnog cilja povećanja izvoza trebala pomoći država tako da nametne programe kojima bi se restrukturiralo domaće gospodarstvo. Poput Grgića ili Vukelića, i Bago se osvrnuo na brojčane podatke koji tek paušalno mogu dati sliku stvarnog stanja. Smatra da primjerice kvartalna izvješća mnogih kompanija nisu revidirana te da se podaci ne-selektivno zbrajaju.

• Da stvari imaju dvije strane pokazuje i sljedeći primjer. Naime, Vlada je prošle godine u prosincu počela vraćati dug umirovljenicima. Mnogi uplaćeni iznosi završili su kao depoziti za kreditiranje njihove djece i unuka, a u tom razdoblju je, primjerice, kupnja automobila narasla na iznos od 270 milijuna eura. Da tada nije bilo snažnog izvoza, zbog tih zaduživanja bila bi mnogo gora situacija – rekao je Bago i zaključio da svaka makroekonomska mjera ima svoje posljedice.

Nakon što se Šime Vidulin, potpredsjednik HGK-a, osvrnuo na istarsku regiju, koja je snažan izvoznika, Mato Topić, predsjednik HOK-a, upozorio je da se mnogi obrtnici žale da im državni nameti na uvoz repromaterijala ne idu na ruku u njihovoj proizvodnji, pa tako ne pomažu ni u izvozu, koji je zbog viših cijena nekonkurentan. Upravo na važnost domaće proizvodnje upozorio je Anton Kovačev i naglasio da u ring sa stranim proizvođačima mogu ući samo jaki igrači na domaćem tržištu.

• Zato smo nedavno predstavili novi program poticaja inovativnog poduzetništva i to tako da u projekte ulazimo s udjelom u temeljnim kapitalu – objasnio je Kovačev, na kojeg se tezom o važnosti direktnih stranih ulaganja nadovezao Slobodan Mikac, ravnatelj APIU-a.

Živu raspravu tijekom koje su sudionici imali prilike čuti različite strane problematike izvoza te saznati nešto više o mogućim rješenjima zaključio je Dubravko Miholić, glavni tajnik Hrvatskih izvoznika, koji je u kratkom izlaganju izdvojio ključne teze HIO Forum.

• Projekt HIO se nastavlja bez obzira na političku opciju prije svega zato što je izvoz dugoročno važan za razvoj cijele ekonomije. Ako poduzetnici nešto rade dobro, onda to izvoznici rade najbolje i njih treba promatrati kao centre izvrsnosti – zaključio je Miholić.