Na upis dionica prema povlaštenim uvjetima pravo imaju i neki mađarski članovi Uprave Ine poput, primjerice, László Gesztija, koji je od 2004. do 2007. bio član Uprave za financije.
Koliko god dionica Ine država u konačnici prodala sadašnjim i bivšim zaposlenicima, one neće u kratkom roku imati utjecaja na tržišnu cijenu dionice. Naime, prema pravilima prodaje zaposlenici neće moći prodati kupljene dionice najmanje šest, a najviše 12 mjeseci. Zaposlenici s manje od godinu dana staža moraju dionice držati najmanje 12 mjeseci, sa stažem od jedne do 10 godina najmanje 10 mjeseci, sa stažem od 10 do 20 godina osam mjeseci i sa stažem duljim od 20 godina najmanje šest mjeseci. Tako se dionice prodane zaposlenicima mogu na burzi pojaviti najranije u travnju 2008. godine, ali s obzirom na to da je najmanje sudionika iz grupe umirovljenika (koji imaju najviše staža), većina dionica će se vjerojatno ipak pojavljivati u trećem tromjesečju sljedeće godine. To je ujedno jedini rizik onih koji sudjeluju u kupnji dionica prema povlaštenim uvjetima za zaposlenike: što će se događati s cijenom dionice Ine sljedećih godina dana.
Prema riječima analitičara Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojića znatnije fluktuiranje cijene dionica Ine pojavom novih malih dioničara na burzi nije izgledno očekivati u sljedećim mjesecima. Naime, prema dosad dostupnim podacima, još otprilike 81 posto, ili nešto više od 32 tisuće malih dioničara koji su upisali dionice u prvom krugu javnog upisa još nije odlučilo riješiti se svojih vlasničkih udjela u Ini, tako da se dolaskom studenoga te stjecanja njihovog prava na jednu dodatnu dionicu na svakih deset kupljenih očekuje izlazak još oko 700 tisuća dionica na tržište.
Ulazak novih malih dioničara u aktivno trgovanje Inom neće prema mome mišljenju znatnije utjecati na cijenu. Razloge tome vidim u kretanju cijene u proteklih godinu dana, kada se pokazalo da je cijena od 2.600 kuna za dionicu prva linija otpora koju su institucionalni investitori postavili, i svako dosadašnje spuštanje cijene ispod te granice značilo je alarm za fondove da pojačanim trgovanjem ustraju kod te granice – objašnjava Stojić.