Poslovna izvrsnost

Infodomov poslovni fokus su usluge za izgradnju tvrtki znanja te za integraciju poslovanja pomoću triju platformi: platforme za upravljanje znanjem, platforme za upravljanje poslovnim procesima i informacijske platforme.

Snika geoinformatičke tvrtke Gisdata, koja je ovih dana dobila četiri milijuna kuna vrijedan posao izrade geoinformacijskog sustava baze podataka za sve šumarske institucije u Bosni i Hercegovini. Takav radni tempo neizostavna je, ako ne i najvažnija karika u njegovu opisu. Da je istinski radoholičar potvrdit će i njegovi poznavnici, a i sâm će često istaknuti da voli raditi.

A takvim udarničkim tempom živi i radi od 1989. godine. Naime, Lončarić je prije 18 godina osnovao vlastitu tvrtku, Gisdata. Poduzetnička crta, objasnio je, duboko je usadena u korijene njegove obitelji – još prije Prvoga svjetskog rata njegov je pradjed imao građevinsku tvrtku koja je zapošljavala šest tisuća ljudi (dođuše, tvrtka je nakon rata zapala u financijske probleme jer od nove države nije mogla naplatiti potraživanja, a Lončarić kaže da, poučen tim primjerom koji zorno prikazuje da je poduzetništvo puno uspona i padova, danas Gisdata ima minimalnu zaduženost).

Osim zbog genetskih predispozicija, na ulazak u poduzetničku vode odlučio se i zbog nefleksibilnosti tvrtke Tektronix u kojoj se nakon završenog fakulteta Elektrotehnike, 1987. godine, zaposlio kao inženjer za primjenjiva rješenja za Jugoistočnu Europu. Iako se potraj 80-ih godina događalo zasićenje poslovnog modela koji je Tektronix nudio, tvrtka nije željela prodavati tada sve traženiji softver, već i dalje dijelove svojih strojeva. Uočivši tu tržišnu nišu u kompjuterskoj grafici, Lončarić daje otkaz, i zajedno s ocem, koji u to vrijeme odlazi u mirovinu, osniva tvrtku. Takav potez prilično je iznenadio njegove prijatelje, jer nije bilo uobičajeno da u to doba netko napusti siguran posao u stranom zastupništvu s plaćom od 1.300 maraka i krene u potpunu neizvjesnost.

Prije nego što je Gisdata startala, otišao je u Kaliforniju na osam tjedana i tamo prošao nekoliko tečajeva o GIS-u, što će se kasnije, kaže Lončarić, pokazati vrlo dobrom odlukom. Počeci, kao što to obično biva, ni u njegovom slučaju nisu bili laki. U vrijeme kada je pokretao tvrtku uplovio je i u bračne vode, a vrlo brzo dobio i dijete. A jedini kapital koji je novoosnovana tvrtka imala bili su stara Lada Samara, iznajmljeni prostor u Voćarskoj ulici i 20 tisuća maraka posuđenih od oca.

Na početku je Gisdata prodavala edukaciju, a potom softver. Najvažniji događaj iz tog razdoblja, koji će omogućiti uzlet tvrtke, svakako je uspostavljanje kontakta s američkom tvrtkom ESRI i dobivanje zastupstva za distribuciju njenog softvera temeljenog na primjeni geoinformatičkih rješenja.

Prvi klijenti, prisjeća se Lončarić, bili su općina Dubrovnik, zatim općina Kranj te geodetski fakulteti u Ljubljani i Zagrebu. U prvo vrijeme tvrtka je formalno imala samo dvoje zaposlenih, Borana i tajnicu, iako je i Boranov otac aktivno sudjelovao u stvaranju tvrtke, a ubrzo je u nju došao i treći član obitelji, brat Lončarić, koji je danas izvršni direktor Gisdata. Potkraj 1993. godine Gisdata je već imala 14 zaposlenih i neke vrlo velike klijente, kao što su HPT ili PTT Slovenija. Visoka inflacija i ratna zbivanja nisu ostavljali vremena za predah i odmaranje te se, kaže Lončarić, moralo jako intenzivno raditi. Radio je, kaže, po 14 sati na dan, šest dana u tjednu, a onda bi nedjeljom s bratice i ocem imao koordinacijski sastanak.

Malakalost od rada i sastanaka, ispričao je, bila je razlog zbog kojeg je potkraj 1993. godine odlučio prihvatiti ponudu ESRI-ja da postane globalni marketing menadžer za telekom te tvrtke i preseli se u SAD. Tu je odluku donio na jednoj konferenciji u Ateni, koju je napola prespavao zbog prevelike iscrpljenosti. Prvotna namjera je bila da će se u SAD-u zadržati dvije godine, ali njegov boravak u inozemstvu potrajao je sve do 2000. godine. Nakon dvije godine provedene u ESRI-ju, radio je kao nezavisni konzultant za telekom i GIS u Washington DC-u, a dvije godine kasnije zapošljava se u Telligent Inc, kao menadžer za inženjerske informatičke sustave. A dvije godine provedene u Telligentu, kaže danas, najizazovnije su razdoblje u njegovu životu.

Hlađenje investitora prema tehnološkim kompanijama početkom 2000. godine i slijedom toga atmosfera štednje u njima jedan je od razloga zbog kojih je odlučio napustiti kompaniju i vratiti se u Gisdata. Drugi, i svakako važniji razlog, bilo je loše zdravstveno stanje njegovog oca. U to vrijeme njegovom ocu ugrađen je četvrt srčana premostnica. No, vrativši se na čelo Gisdate, nije se u potpuno preselio u Hrvatsku te je idućih šest godina živio na relaciji SAD – Hrvatska, letjevši u prosjeku dvaput na mjesec u Ameriku. Danas, pak, živi na relaciji Hrvatska – London, s obzirom na to da Gisdata u Londonu ima svoje predstavništvo. Do Lončarićevog povratka iz SAD-a Gisdata je stasala u respektabilnu tvrtku s oko tri milijuna dolara prometa, a od tada do danas njen promet porastao je pet puta, s tim da se polovica od te brojke odnosi na izvoz. U tom je razdoblju akvirirala tvrtke u Mađarskoj i Srbiji, danas ima šest ureda u sedam zemalja (Hrvatska – Zagreb i Rijeka, Slovenija, BiH, Srbija, Mađarska, Makedonija), brojne reference (nedavno je dobila posao izrade cjelokupnoga geoinformacijskog sustava baza podataka za sve šumarske institucije u Bosni i Hercegovini), a njeni prihodi rastu po stopi od 20 do 30 posto na godinu.

Kad govori o uspjehu koji je Gisdata postigla, Lončarić kaže da je najponosniji na svoje kadrove, ali upravo odnos prema kadrovima ono je što mu se najviše zamjera. Udarnički tempo rada, kakav je sebi nametnuo, Lončarić, naime, zahtjeva i od radnika. Njegova želja da svi trebaju raditi 130 posto kako bi bili uspješni u svjetskoj utakmici mnogima se nije svidjela, pa su zbog toga vrlo brzo odlazili iz Gisdate. Zbog njegovih prevelikih zahtjeva i ambicioznosti, samo prošle godine, tvrde ljudi iz branše, iz za-