Home / Tvrtke i tržišta / Online Doctoral Programs

Online Doctoral Programs

Vlastitim generičkim algoritmom analizira podatke te određuje tko i pod kojim uvjetima može odobriti zahtjev. Marija Bajica, voditeljica IT sektora Instituta Oikon, u izlaganju je rekla da se uvijek kad ulazi u novi projekt sjeti poslovicu: Um caruje, snaga klade valja. Pita zašto bi, ako su naši stari znali odabrati znanje, danas u 21. stoljeću bilo drukčije. Zato tvrtke trebaju težiti transformaciji poslovanja koje vodi prema tvrtki znanja. Također, prema njezinim riječima, svrha transformacije jest modernizacija Coubertainove parole jer na tržištu više nije dovoljno sudjelovati – važno je pobijediti.

Posjedovanje znanja koje tržište traži i ulaganje u njega intelektualni je kapital. On omogućuje osiguranje dugoročnog održivog uspjeha tvrtke, povećanje konkurentnosti poboljšanjem kvalitete proizvoda i usluga, smanjenje troškova i stvaranje poticajne radne okoline – rekla je Bajica.

Tvrtke se u današnje vrijeme susreću s mnogim izazovima poput, primjerice, kako pobijediti konkurenciju na tržištu koje je prezasićeno robom i uslugama. Da bi se opstalo, potrebno je znati kako opstati u takvu okruženju, kako pripremati planove i na temelju njih donositi prave odluke. Upravo to u sklopu kolegija Raspodijeljeno programa inženjerstvo (DSD – Distributed Software Development) uče studenti Fakulteta elektronike i računarstva u Zagrebu.

U suradnji s fakultetom Sveučilišta Mälardalen iz švedske akademske godine 2003./2004. proveden je pilot-projekt, a nakon što se pokazao uspješnim, na oba je fakulteta uveden kao izborni kolegij – do sada ga je pohađalo 20-ak studenata u svakoj državi. Što je DSD? Razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT) utemeljen je na koncentraciji znanja i vještina, zbog čega ne smije biti ograničen vremenskim i prostornim udaljenostima. Pojam raspodijeljenoga programskog inženjerstva temelji se na razvoju programskih potpore na više lokacija istodobno, bez obzira na prostornu (kilometri, državne granice) i vremensku udaljenost (vremenske zone) timova uključenih u izradu istog proizvoda.

Istraživanja su pokazala da više od 40 posto najvećih svjetskih tvrtki eksternalizira svoje poslovanje. Jedan od razloga je smanjenje troškova zbog jeftinije radne snage koja se nudi u manje bogatoj državi ili potraga za specijaliziranim stručnjacima kojih nema dovoljno ili ih uopće nema. Studenti računarstva sigurno će se susresti s takvim oblikom suradnje pa se postavlja pitanje kako ih pripremiti da, kada dođu u tvrtku, budu što produktivniji. Upravo time se bavi taj kolegij – objašnjava Bosnić.

Izrada konkretnih zadataka u raspodijeljenom internacionalnom okruženju studentima omogućuje primjenu znanja stečenog na predavanjima održanim tijekom pripremnoga dijela kolegija, stjecanje iskustva samo susretanjem s problemima i njihovim prevladavanjem u stvarnom projektu. Simuliranje radnog okruženja sličnog onomu u stvarnim raspodijeljenim projektima nije ni najmanje jednostavan zadatak, ponajviše zbog ograničenja koje nameće akademsko okruženje. Ograničenost vremenskog razdoblja u kojem treba izvesti nastavu (i uskladiti među različitim akademskim sredinama), ograničenost raspoloživih resursa (financije, oprema) nameću neka rješenja koja u stvarnoj praksi ne postoje. Kolegij počinje raspodjelom uloga u timu, upoznavanjem sa strukturom projekta, procesom izrade projekta, dokumentacijom, raspoloživim resursima te predajom projektnoga zadatka.

Ulogu naručitelja proizvoda preuzima profesor koji treba definirati kakav proizvod timovi trebaju napraviti. Profesor komunicira samo s voditeljem projekta, odnosno s jednim studentom koji preuzima tu ulogu. Njegova je zadaća koordinacija rada ostalih članova projekta, komunikacija s voditeljem udaljenog tima te s naručiteljem projekta. Nakon što se proizvod izradi, slijede završna prezentacija i prodaja. Kako procijeniti uspješnost jednoga raspodijeljenog programskog inženjerstva? Postoje različiti čimbenici: trajanje izrade, ukupni troškovi, inovativnost proizvoda, kvaliteta proizvoda. Poboljša li se samo jedan od čimbenika, a svi ostali ostanu na početnom položaju, za projekt je napravljeno nešto pozitivno. Budući da je kolegij isti kao stvarne situacije, prezentacija je izazvala pozornost okupljenih, koje je najviše zanimalo s kojim se problemima studenti susreću.

Najčešći su problemi brza prilagodba novoj okolini, izgradnja povjerenja, procjena vlastitih sposobnosti te, naravno, komunikacija, jer uz dva sata videokonferencije na mjesec nema drukčije komunikacije, licem u lice – odgovorila je Bosnić. Prezentacije su održale i Tvrtko Mrkonjić (IBM), Stjepan Brbot (HT), Damir Ferenc (Neckermann), Bruno Vidović (Infodom) i Mladen Antolić (Pliva).