Kad se proveđe Projekt klonske selekcije, ljubiteljima kraljevine napokon će se ponuditi vino ujednačene kakvoće, što će podići cijenu ove lagane i osvježavajuće sorte.
I ako je graševina najrasprostranjenija i gospodarski najvažnija sorta vinove loze u Hrvatskoj, za nju se ne može napraviti klonska selekcija najboljih trsova jer Grad Kutjevo nema novca platiti cijeli dugogodišnji projekt, a država takve projekte ne financira.
- Nacionalno bogatstvo, a vinova loza to jest, prepušteno je županijama, gradovima i općinama. Potraga za što boljim klonovima vinove loze ne zanima ni Ministarstvo poljoprivrede kojem je vinar na čelu, ni Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo kao krovnu državnu instituciju – rekao je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odbora za poljoprivredu Zagrebačke županije, prošlog tjedna na predstavljanju projekta Klonska selekcija kraljevine.
Projekt vode profesori Agronomskog fakulteta Edi Maletić i Ivan Pejić koji su, u suradnji s Carol Meredith s kalifornijskog sveučilišta Davis, dokazali da je plavac mali autohtona hrvatska sorta.
- Još smo 2003. godine počeli potragu za elitnim trsovima kraljevine u zelinskome kraju te na Plešivici. Najbolje smo trsove pregledavali i sljedećih godina i sada smo selekcionirali dvadesetak elitnih. Ima među njima kraljevine crvene, kraljevine zelene i kraljevine pikaste, a tako se zovu prema izgledu bobica. Predstoji nam veliki posao rasadivanja tih trsova, pa ćemo prve prave berbe imati 2014. godine – objasnio je ukratko veliki projekt prof. dr. Edi Maletić.
Tada će i ljubiteljima kraljevine napokon ponuditi vino ujednačene kakvoće, što danas nije slučaj, a zbog toga mnogi izbjegavaju tu zanimljivu, laganu i osvježavajuću sortu. U kontinentalnoj Hrvatskoj sličan se projekt provodi u Moslavini sa škrletom, a u Dalmaciji s četiri crvene i šest bijelih sorti. To su plavac mali, babić, plavina i lasina, te pošip, vugava, debit, maraština, grk i malvazija dubrovačka. Kad završi klonska selekcija svih tih sorti, na hrvatskom tržištu rasadnog materijala napokon će biti zdravi trsovi vinove loze. Trenutačno se, rekao je dr. Maletić, rasadni materijal uvozi, a više od polovine postojećih trsova zaraženo je virozom. Samo kod kraljevine je zaraženo manje, otprilike trećina trsova.