Potencijala i znanja još zaostaje, a on je prijeko potrebna strateška odrednica bolje budućnosti zemlje. Trebaju nam nove proizvodnje, nove tehnologije, nova tržišta. Prvije svega je rast utemeljen na izvozu dugoročno održiva osnovica i generator rasta BDP-a. Danas za uspjeh nije dovoljno biti dobar – treba biti izvrstan u svemu. Na to nam ukazuje i pregovaranje s EU, gdje približavanje znači zaostavanje konkurentske utakmice i sve veću potrebu za dobrim poznavanjem vlastitog, ali i niza stranih tržišta u najširem smislu.
Poslovna klima, posebno u vezi s istraživanjem tržišta, pokazuje dva suprotna pola: ima mudrih poduzetnika/gospodarskih subjekata koji pažljivo odabiru metode rada za unapređenje tržišnog uspjeha i zadovoljenje najviših (pa i međunarodnih) standarda, ali ima i agresivnih/sirovih novih biznismena koji koriste tržišnu stihiju uglavnom za svoje brzo bogaćenje. Njima potrošač/krajnji korisnik uopće nije predmet razmatranja, ništa nije podređeno potrošaču, već je jedini cilj brza zarada vlasnika.
Istraživači tržišta, ne samo u specijaliziranim agencijama već i onih koji pokrivaju to područje u tvrtkama raznih profila, imaju probleme s veličinom raspoloživog budžeta za istraživanje tržišta. Zadovoljiti sve potrebe za informacijama nije uvijek moguće. Tada veličina budžeta određuje prioritet. Upravo se na tim vrstama troškova u nekim poduzećima nastoji uštedjeti, naravno dugoročno i često s daljekosežnim lošim posljedicama. Philip Kotler kaže: ‘Zapamtitite, marketinško istraživanje je prvi korak i temelj za efikasno marketinško odlučivanje… Mišlim da nitko ne bi trebao donositi marketinške odluke bez nekog oblika istraživanja, zato što, u suprotnome, možete uzalud potrošiti mnogo vremena i novca.’ Provodjenje istraživanja tržišta nije samo sredstvo za iznalaženje puta kako što više prodati, već kako što bolje upoznati i razumjeti potrošača/korisnika neke usluge.
