Home / Financije / Raste broj specijaliziranih fondova

Raste broj specijaliziranih fondova

Ove su se godine u našoj zemlji počeli osnivati fondovi koji ulažu u pojedine sektore, zemlju ili regiju. Posebno je zanimljivo postalo ulaganje na Daleki istok. Tome se ne treba čuditi uzme li se u obzir podatak da se, primjerice, kineski burzovni indeks ove godine povećao gotovo 200 posto.

HPB Invest je početnik na tržištu osnutkom specijaliziranog fonda – HPB Titan. Riječ je o ‘commodity’ fondu, odnosno fondu koji ulaže u vrijednosne papire kompanije koje se bave pronalaženjem, proizvodnjom, obradom, prijevozom i distribucijom obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, prirodnih dobara i metala.

U sve većoj potražnji za izvorima energije, prirodnim dobrima i metalima, prije svega zemalja u razvoju, prepoznata je potreba za osnutkom fonda s takvom strategijom ulaganja – kažu u HPB Investu i napominju da zasad ne planiraju osnovati dodatni specijalizirani fond.

Inače, HPB Titanu se čak 80 posto ulaganja odnosi na dionice EU, SAD-a i OECD-a. No i kod ostala četiri fonda tog društva izložena ulaganju u dionice prevladava ulaganje u taj dio svijeta, zbog čega su umjereno rizični fondovi. HPB Dynamic, koji većinom ulaže u Srbiju, pripada skupini visokorizičnih fondova, ali i skupini s očekivanim većim prinosima.

No dok je donedavno zbog prinosa bilo atraktivno ulaganje u zemlje Jugoistočne Europe, posljednjih nekoliko mjeseci sve atraktivnije postaje ulaganje u zemlje Dalekog istoka jer se ondje, primjerice u Kini, Indiji, Indoneziji, Hong Kongu, Pakistanu, Singapuru ili Vijetnamu, ostvaruju i nekoliko puta veće stope gospodarskog rasta nego u zemljama EU ili SAD-a, a prinosi burzovnih indeksa premašuju stopototni rast. Tako je, primjerice, sredinom prošloga mjeseca najmanji prinos od ipak nemalih 33,5 posto imao indeks Singapurske burze, a najveći je rast, od čak 187,9 posto, ostvario kineski indeks CSI 300.

Ipak, kod nas još nema mnogo fondova koje se više usmjeravalo na ulaganje u taj dio svijeta, a ni za specijalizaciju ulaganja u pojedini sektor. PBZ Invest je sredinom godine dobio odobrenje za početak rada fonda PBZ I-Stock koji ulaže u tzv. zemljama BRICK-a, odnosno Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Kazahstanu.

Ta su tržišta, prije svega, odabrana zbog snažnijeg gospodarskog rasta u odnosu na našu zemlju i zapadne zemlje i zbog mogućnosti ulaganja u propulzivne sektore – kaže analitičarka PBZ Investa Silvana Milić.

Dodaje i da su takva tržišta postala atraktivna mnogim ulagačima u svijetu jer se na njima znatno povećala likvidnost i protočnost kapitala. Ipak, i dalje imaju obilježja slabije likvidnih i vrlo volatilnih tržišta u usporedbi s tržištima razvijenih zemalja, zaključuje Milić.

Na isti se potez odučila i Fima, koja je ove godine osnovala Fimu Maximum sa širokim spektrom zemalja u koje ulaže, od zemalja bivše Jugoslavije i, primjerice, Egipta, Libije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Nigerije, Omana, Katara, Kine do zemalja članica EU, CEFTA-e, OECD-a…

Adriaticacapital osnovao je, pak, ove godine fond AC Rusiju, specijalizirani fond koji ulaže u Rusiju i zemlje CIS-a.

Plan otvaranja segmentiranih i specijaliziranih fondova imaju i u KD Investmentu. To društvo ima dva dionička fonda, od kojih jedan ulaže pretežito na hrvatsko tržište, a drugi je usmjeren na područje Srednje i Istočne Europe.

U Erste Investu smatraju da domaće tržište nije potpuno spremno za usko specijalizirane fondove koji bi ulagali samo u jednu djelatnost jer je prema svojim obilježjima mnogo zahtjevnije, odnosno ulaganje u pojedine grane industrije ima svoje zakonitosti vezane uz ciklus gospodarstva i ovisi o mnogo čimbenika, što zahtijeva i određenu spremnost samih ulagača da prihvate te posebnosti. Zato je i to društvo trenutačno orijentirano isključivo na geografske regije, pa tako od dva dionička fonda jedan većinom ulaže u Hrvatsku i zemlje bivše Jugoslavije, a drugi u brzorastuće zemlje naše regije.

U Hypo Alpe-Adria-Investu se, pak, razmatra širenje ulaganja i na istočnija tržišta, ponajprije u tvrtke koje se bave eksploatacijom rudnih bogatstava, jer očekuju daljnji rast potražnje za time, pogotovo od onih ekonomija čiji bi gospodarski rast i idućih godina trebao biti iznimno velik.