una kuna oglasa

Banneri su i dalje najpopularniji način oglašavanja, ali može se zakupiti sve, od riječi putem linka do cijele stranice i svega ostalog ‘prema dogovoru’. Dodatnu zaradu vlasnici portala vide u mogućnosti regionalnog širenja.

Sadržaj je kralj! Pustite i posjetitelje da se raspisiju, pazite na troškove – uvijek najniže, i uspjeh je gotovo zajamčen. Također, razmislite koje su niše na internetu zanemarene dok se istodobno u tradicionalnim medijima snažno oglašavaju.

To je formula uspjeha za postavljanje uspješnog portala u Hrvatskoj. Otkrio nam ju je Martin Birač, suvlasnik Xclaima, tvrtke koja je svojim rješenjem kontekstualnog oglašavanja bacila ručnicu velikom Googleu te mu u svega tri mjeseca poslovanja ugrozila poziciju na tržištu online oglašavanja u Hrvatskoj.

Ukupno u svojoj mreži Xclaim ima 500 hrvatskih web portala i tridesetak oglašivača, a njegov je oglase u posljednja dva mjeseca prelišalo milijun jedinstvenih posjetitelja iz Hrvatske. Za one koji ne znaju, Xclaimovo kontekstualno oglašavanje dvije su dvostruko podcrtane zelene crte koje susrećete pri svakodnevnom suranju hrvatskim internetskim portalima. Ako strelicom miša prijedete preko njih, iznad njih prikazat će vam se oblačić s oglašnom porukom. To je samo jedan od mnogo brojnih načina kako vlasnici portala ostvaruju svoje prihode. Cijena postavljanja portala pak kreće od nekoliko tisuća kuna do 200 tisuća eura. Također, važna je interakcija s čitateljima, komentarima, forumom, blogom i sličnim socijalnim mrežama.

Primjer u praksi je portal Imamnovac.com koji je pokrenula Kristina Horbec, vlasnica Heraklee, jedine specijalizirane agencije za tajnu kupnju u Hrvatskoj, zajedno sa suprugom Gordonom. Portal je namijenjen ljudima koji tek ulaze u svijet financija, zato su tekstovi i prilagođeni upravo njima.

• Pokretanje portala samo je nastavak pisanja Novac.blog.hr, bloga koji je suprug pisao tri godine. Iskustva koja je stekao pišući i raspravljajući s blogerima potaknula su nas da krenemo korak dalje. Portal financiramo vlastitim novcem i oglašavanjem. Klijentima nudimo klasične bannere, sponzorirane članke, a putem Xclaimove mreže i plaćene linkove – objašnjava Kristina, glavna urednica portala.

Uz supruga i nju na portalu povremeno rade tajnica i 20 honorarnih suradnika – od ekonomista i psihologa do običnih ljudi koji drugima prenose iskustva kako spajati kraj s krajem. Uz čitatelje, kojih je svaki mjesec sve više, projekt su prepoznali organizatori Svjetskog summita 2007. koji su mu nakon samo tri mjeseca postojanja sredinom lipnja dodijelili nagradu za najbolji hrvatski web projekt u kategoriji e-poduzetništva.

No, konkurencija među portalima sve je veća i da bi se na preživjelo trebat će mnogo više. Naime, procjene Udruge za interaktivni marketing (INAMA) govore da su 2006. internetski portali od oglašavanja zaradili samo 16 milijuna kuna, tj. jedan posto od novca koji se potroši na oglašavanje u Hrvatskoj.

Mnogo ili malo? U usporedbi sa svijetom to je malo jer iako globalna online marketinška industrija postoji svega 13 godina, gazi sve pred sobom. Pokazalo je to nedavno istraživanje agencije za istraživanje medija ZenithOptimedia koja predviđa da će vrijednost globalnog internetskog oglašavanja u razdoblju od 2007. do 2009. rasti šesterostruko brže od vrijednosti oglašavanja u tradicionalnim medijima, odnosno 2007. tvrtke iz cijelog svijeta izdvojiti će 31,27 milijardi dolara za oglašavanje na internetu, što je 28,2 posto više nego lani. Godine 2008. u tu će svrhu potrošiti 37,91 milijardu, a 2009. godine 42,91 milijardu dolara.

Glavni razlog zašto toliko zaostajemo za svijetom treba tražiti u tome da je u Hrvatskoj posljednjih godina došlo do eksplozije portala čiji su se vlasnici nadali brzoj zaradi. Usporedno s razvojem portala proveden je niz neobjektivnih istraživanja o posjećenosti. Upravo je to, naime, da su se oglašivači bez konkretnih pokazatelja o domaćoj internetskoj sceni, teško snalazili u vezi s time gdje se uopće oglašavati na webu, kao i koliko novca izdvojiti za internetske reklame, bila glavna zapreka.

Igor Poznić, direktor Marketinga portala Net.hr i predsjednik INAMA-e, smatra 2007. prijelomnom za hrvatske portale kad je riječ o zaradi od oglašavanja.

• Ove godine dogodilo se mnogo stvari. Glavni razlog porasta jest neovisno Gemiusovo istraživanje posjećenosti portala. Gemius mjesečno mjeri broj korisnika portala pa oglašivači imaju neovisnu sliku za razliku od istraživanja koje naručuju portali i koja često ne prikazuju pravo stanje – rekao je Poznić.

Ostali su činitelji povećanje broja korisnika interneta, kojih trenutačno ima oko milijun, te standardizacija načina oglašavanja. Prema prihodima portale u Hrvatskoj možemo podijeliti na one koji žive od oglašavanja a to su Net.hr, Tportal, Index.hr, Jutarnji.hr, Večernji.hr, Monitor.hr. Oni su u 2006. zajedno ostvarili 16 milijuna kuna neto prihoda, a očekuje se da će i 2007. ta šestorka podijeliti veći dio marketinškog kolača, odnosno oko 25 milijuna kuna.

U drugu kategoriju ubraju se portali poput Nacional.hr i Javno.hr, koji će također reći da žive od oglašavanja, ali umjesto dokazima potkrijepit će to izjavama: ‘Postigli smo velik uspjeh koji potvrđuje svakodnevni rast novih korisnika, također i interes oglašivača’ (Javno.hr); ‘Zarada od oglasa u kontinuiranom je porastu’ (Nacional.hr).

Grupacija Nove TV (Dnevnik.hr, Blog.hr) priznaje da njezina ulaganja u akvizicije premašuju prihode od interneta. To je ujedno treća kategorija, a u njoj su medijske kuće koje trenutačno kupuju domaće servise, od kojih na početku ne očekuju zaradu, ali, prateći svjetske trendove, u njima vide perspektivu.

Nikola Francetić direktor je Media Nexusa, tvrtke koja drži EPH-ove web stranice. Uz Jutarnji.hr, portal koji je već našao mjesto na tržištu, najavio nam je agresivniji nastup portala koji već godinama postoje, ali su dosad bili na čekanju (Reci.hr, Glorija.com.hr te Autoklub.hr). Večernji digital, pak, uz portal Večernji.hr i nedavno pokrenute lifestyle portal Klik.hr i oglasički Njuškalo.hr (zajedno s 24sata) uskoro pokreće i Showbizz.hr, portal namijenjen zabavnoj industriji.

Trendovi koji najavljivaju zanimljivo razdoblje na web sceni i potvrđuju činjenice da na tržištu još ima mnogo prostora za zaradu od reklama. A načini oglasa su različiti. Može se zakupiti sve, od riječi putem linka do cijele stranice i sve drugo ‘prema dogovoru’. ‘Jeste li ikad mišem kliknuli na pravo mjesto’, prva je internetska reklama u povijesti i smatra se prvim bannerom. Objavljena je ‘davne’ 1994. na online izdanju magazina HotWired.

Banner kao najpopularniji način oglasa zadržao se do danas, samo je malo napredovao. Na hrvatskim portalima ponuda ne zaostaje za svjetskim standardima. Najpopularniji su standardni i fiksni, ali oglašivačima su sve zanimljiviji internetski jumbo plakati (XL banneri) i floating kampanje, odnosno banneri koji kao da plutaju iznad sadržaja.

U većini slučajeva cijena se određuje prema broju prikazivanja, odnosno koliko puta netko klikne na banner toliko portal dobije novaca. Cijene su od 0,05 kuna do dvije kune, odnosno oni koji žele dio stranice zakupiti na određeno vrijeme i ondje postaviti fiksni banner koji nitko neće moći maknuti, bit će olakšani za 20 do 50 tisuća kuna na mjesec, ovisno o poziciji na portalu. Ako pak posjetitelja želite iznenaditi izbacivanjem pop-up prozora, morat ćete izdvojiti 45 tisuća kuna na mjesec. Za prikazivanje sponzoriranog članka u razdoblju od dva tjedna plaća se od tri do 4,5 tisuće kuna, sponzorirana rubrika od 20 do 35 tisuća kuna (30 dana), sponzorirani link od 500 do 750 kuna (24sata). Za različite oblike nagradnja čitatelja uz osigurane nagrade, portalima ćete platiti do pet tisuća kuna.

Zahvaljujući servisima koje je ponudio korisnicima, Google je danas jedan od sinonima za internet. Trenutačno je najpopularniji u Hrvatskoj servis AdSense, koji dolazi u dvije varijante – za pretragu i za sadržaj. AdSense za pretragu sastoji se od integracije tražilice Googlea na vašu stranicu, pri čemu svaki put kad netko putem nje izvrši pretragu dobivate određenu količinu novca. AdSense za sadržaj se pak sastoji od integracije tekstualnih ili slikovnih reklama na vaše stranice, pri čemu zaradujete svaki put kada posjetitelj klikne na nju ili prema broju prikazivanja.

Što se tiče konkretnih zarada od takvog načina oglasa, primjerice, najčitaniji portal koji na dan imaju više od 100 tisuća jedinstvenih posjeta zaraduju manje od 10 posto mjesečnih prihoda. Iznose u kunama nitko nam nije želio otkriti.

Uz navedene postoji kategorija financiranja portala pružanjem usluga. Najčešće je riječ o portalima koji nastaju kao dio ‘underground’ scene, a postavljaju ih profesionalci koji već godinama kreiraju hrvatski web, bave se razvojem programskih rješenja ili pak imaju tvrtke za smještaje sadržaja na server (hosting), a novitetima pokušavaju osvježiti scenu ili im pak portali služe kao pokusni kunići prije nego što rješenja ponude tržištu.

Najsvježiji je primjer Idesh.net, portal magazinskog tipa. Vlasnik portala Aljoša Japundžić dugo je u tom poslu i posljednje što je napravio jest sustav za upravljanje sadržajima portala (CMS), a uz to što ga testira na svom portalu, radi na drugim projektima.

• Uz prodaju komercijalnog CMS-a bavimo se web savjetovanjem. Cilj nam je odraditi tri do četiri veća projekta na godinu koji nam služe kao referencija za daljnje poslove, a omogućuje i financiranje portala dok se on ne bude mogao financirati od reklama. Na projektu radi 10-ak ljudi i mjesečni nam je proračun 40 tisuća kuna – govori Japundžić.

Uz Hrvatsku, koncept portala Idesh.net uskoro bi se trebao realizirati i u drugim državama bivše Jugoslavije, a slična je situacija i s drugim portalima čiji vlasnici u širenju na regiju vide dodatnu mogućnost zarade.