Stručnjaci odgovaraju

Osnivač sam i direktor maloga trgovačkoga društva koje se, osim ostaloga, bavi i djelatnošću iznajmljivanja vozila (rent-a-car). Prije nekoliko godina kupili smo putem oglas tri vozila više klase po relativno povoljnoj cijeni. Uredno smo platili sve obveze i vozila registrirali. Prošli tjedan djelatnici MUP-a su nam oduzeli vozila tvrdeći da su podaci krivotvoreni i da su ta vozila ukradena pravim vlasnicima u inozemstvu. Je li moguće da moje društvo nije vlasnik tih vozila?

U pitanju nam niste dali sve potrebne podatke, a posebno što znači ‘nekoliko godina’ (više od tri ili manje od tri) tako da ćemo u odgovoru opisati obje, bitno različite, situacije. Nažalost, u praksi postoji dosta velika mogućnost da se različite stvari, pa tako i automobile, kupi od nevlasnika, bilo da je taj nevlasnik stvarno osoba koja je tu stvar npr. otudila ili da je to netko tko nije kradljivac dospio, kao pošten stjecatelj u istu poziciju kao i vi.

Propis koji pruža ključni odgovor (o tome tko je vlasnik) jest Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji je na snazi od 1. siječnja 1997. Na polju stjecanja od nevlasnika uvedena je važna promjena u odnosu na raniji propis koji je, gotovo bi se moglo reći, pogodio kriminalu i neredu na tom području. Naime, prijašnji je propis je dopuštao stjecanje od nevlasnika uz udovoljavanje stvarno minimalnim uvjetima (da je riječ o pokretnoj stvari, da je plaćena i stečena od onoga tko se prodajom bavi u sklopu svoje djelatnosti). Kako su se zainteresirani vrlo brzo organizirali i pozivom na taj propis počeli pokretati sudske postupke, počele su stizati i sudsko odluke koje su obvezivale MUP da oduzeta vozila vrati, neovisno o utvrđenjima krivotvorenja i sl.

Kada su pokrenute i parnice za naknadu štete zbog toga što ‘vlasnici’ neko vrijeme nisu raspolagali vozilima, umjesto sporog zakonodavca reagirao je Vrhovni sud i negdje 1994. godine zauzeo stajalište prema kojemu nije dolazilo u obzir steći pravo vlasništva od nevlasnika kada je riječ o utvrđenoj krivotvorini, pa nema ni osnove za naknadu štete zbog oduzimanja na teret MUP-a. Na tom je temelju donesen i Zakon o vlasništvu koji je praktično preuzeo stajališta Vrhovnog suda i ugradio ih u članak 118. Riječ je o članu koji sadrži opće pravilo (mora se raditi o pokretnoj stvari, naplatnom poslu i stjecatelj mora biti u dobroj vjeri – treće se pretpostavlja i ne treba se dokazivati), zatim iznimku od općeg pravila (opće pravilo se ne primjenjuje i stjecanje nije dopušteno) ako je stvar ukradena, izgubljena ili zametnuta i iznimku od iznimke (dakle, kad je stjecanje ipak dopušteno) ako je stvar koja je stečena vrijednosni papir na donositelja ili gotov novac ili je riječ o stjecanju na javnoj dražbi.

Dakle, u vašem slučaju ispunjenje općeg pravila neće biti sporno, ali niti dovoljno. Prijezam na iznimku vjerojatno će se pokazati da su vozila stvarno ukradena i jedini će izlaz biti da ste ih kupili na javnoj dražbi. S obzirom na to da ste napisali kako ste se javili na oglas manje je vjerojatno da je to bio oglas za javnu dražbu, a vjerojatno je bila riječ o uobičajenom oglasu onoga tko nudi stvar na prodaju. Ako ne udovoljavate uvjetima za stjecanje od nevlasnika (a to je izgleda slučaj) preostaje vam jedino da provjerite je li od kupnje prošlo više od tri godine, u kojem bi se slučaju moglo raditi o stjecanju dosjelošću.