Tržište kapitala postaje glavna tema uoči izbora

Aktualna je Vlada očito osluhnula sve potrebe sudionika tržišta kapitala pa je možda i zato odlučno odbacila mogućnost uvođenja poreza na kapitalnu dobit. Struka se, naime, suprotstavlja takvu potezu u ovom trenutku razvoja tržišta.

Kad tržište kapitala postane jedna od vodećih tema u izbornoj kampanji, uistinu se može reći da su sudionici tržišta postigli ono o čemu govore mnogo godina – da je tržište kapitala mjesto gdje se na najbolji način može provesti privatizacija.

Ovogodišnja 17. konferencija Zagrebačke burze za razliku od nekih prijašnjih nije imala potrebu objašnjavati nerazumijevanje vladajućih za potreban razvoj tržišta, nego su, štoviše, i od predstavnika Vlade i oporbe koji su se okupili na Hvaru frcale ideje o tome što treba tržištu u sljedećem razdoblju. Slučajno ili ne, ova je Vlada zbog potrebnog provođenja zakona o privatizaciji Ine i T-HT-a izlistala njihove dijone na burzu i uvidjela što je time postigla. No, IPO također nije provela samostalno, nego je, kao što se čuje među sudionicima tržišta kapitala, od njih često tražila, a i još traži, mišljenje o IPO-ovima i budućim privatizacijama. Na tom je tragu sigurno i najavljenja privatizacija svih kvalitetnih državnih kompanija na burzi.

Takvi Vladini potezi vezani uz IPO, koji su postigli velik uspjeh, sigurno su pridonijeli tomu da se i domaće kompanije odluče prikupiti kapital na burzi namijenjen razvoju.

Zato se i očekuje da će i Vlada privatizaciju državnih tvrtki u budućnosti provoditi zbog potrebe novoga kapitala, kao što je, primjerice, najavljeno za Hrvatsku poštansku banku, a manje samo zbog potrebe prodaje. Sudionicima tržišta je uz IPO važno i to da se vodstvo tvrtki odlučuje i na njihovo uvrštenje u službenu kotaciju burze. To dodatno govori o tome da se domaći vlasnici tvrtke ne boje transparentnosti i da su voljni prepuštati dio kapitala drugima, a da bi se prikupio sveži kapital koji će im pomoći u razvoju i širenju kompanije.

I dok s jedne strane tržište kapitala dobiva potporu od Vlade, s druge je strane gubi, i to onu svojeg regulatora Hanfe. Naime, godinama se čekalo da i regulator počne obavljati svoju ulogu nadzornika, što se postiglo, pa je danas obavljala čak i prestrogo, zbog čega koči razvoj. Očito je s tim upoznat i potpredsjednik Vlade Damir Polančec, koji je i sâm u jednom trenutku na konferenciji rekao kako zna da sudionicima tržišta kapitala nije lako s Hanfom. A zanimljivo je da na ovogodišnjoj konferenciji nije bilo nijednoga Hanfinog predstavnika.

Aktualna je Vlada očito osluhnula sve potrebe sudionika tržišta kapitala pa možda i zato odlučno odbacila mogućnost uvođenja poreza na kapitalnu dobit. Struka se, naime, suprotstavlja takvu potezu u ovom trenutku razvoja tržišta, kao i ohrabrenje ulagačima, koji bi zbog takva poteza mogli odustati od ulaganja.

Budućnost burze, prilagodba MiFID-u, razvoj internetskog trgovanja i sekturizacije, koja će također pridonijeti razvoju tržišta, bile su neke teme ovogodišnje konferencije Zagrebačke burze. Već su se tradicionalno na jednome mjestu okupili sudionici tržišta kapitala, a nekima ni udaljenost od Zagreba nije bila zapreka da navrate na Hvar i na nekoliko sati. Najava svih stranaka o davanju potpore tržištu kapitala ohrabrila je sve njezine sudionike. Nadaju se daljnjim IPO-ovima, mogućnosti da agenti izdanja budu domaći, da se tako i alokacija provede više u korist domaće potražnje.

Na konferenciji je potpredsjednik Vlade najavio skoru prezentaciju državnih kompanija koje će se privatizirati na burzi. Za sada je samo poznato da je riječ o kvalitetnim tvrtkama. Polančec vjeruje da je moguće da domaća burza postane najjača u Srednjoj i Istočnoj Europi. Možda je takva najava potrebna uoči izbora jer je, naime, nemoguće postići veličinu koju primjerice, ima brojno tržište Poljske. No sudionici tržišta vjeruju da u regiji bivše Jugoslavije, pa čak uključujući, primjerice, Rumunjsku, Bugarsku ili Slovačku, možemo biti najjači.

No kao što i sami priznaju, razvoju može prije svega pridonijeti sama industrija. Novo vodstvo burze na čelu s Robertom Motušićem radi prve korake u tom smjeru. Nakon što je Varždinska burza pripojena Zagrebačkoj, kupljen je novi trgovinski sustav koji će biti uspostavljen sljedeći mjesec. On će, među ostalim, omogućiti obavljanje većeg broja transakcija, a očekuje se i početak trgovanja derivativa.

A o razvijenosti tržišta dovoljno govore brojke: u šest ovogodišnjih mjeseci promet je bio 50 posto veći nego u cijeloj prošloj godini; vrijednost Crobexa povećana je 60 posto, a tripot je povećana tržišna kapitalizacija.