Instituti koji se bave razvojem i istraživanjem, Brodarski i Institut ‘Ruder Bošković’ – želi ih se što više usmjeriti na komercijalnu djelatnost. Prpić je najavio gradnju bio-tehnoškog inkubatora u sklopu budućega kampusa na zagrebačkom Borongaju. U Bicru su prepoznali vrijednost fondova rizičnog kapitala, koji u svijetu, inače, ulažu u inovativne tehnologije. Stoga Bicro osniva fond rizičnog kapitala Vencro u koji namjerava uložiti 4,5 milijuna eura. Projekt bi trebao zaživjeti u prvom dijelu 2008., a plan je za fond prikupiti između 15 i 20 milijuna eura te u njega uključiti i privatne investitore.
Fondovi rizičnoga kapitala u Hrvatskoj slabo su aktivni. Kod nas tvrtke radije pozajmljuju nego da pokušaju privući novac iz fonda rizičnoga kapitala – kaže Silvije Čipčić-Bragadin, potpredsjednik Hrvatske private equity i venture capital asocijacije. U Hrvatskoj ne postoje specijalizirani fondovi rizičnoga kapitala koji bi ulagali u jedan sektor, nego fondovi ulažu u sve. Kad su fondovi specijalizirani, imaju veće znanje o svom sektoru i mogu bolje i sigurnije ulagati. Veći međunarodni fondovi rizičnoga kapitala žele doći u Hrvatsku, ali im je tržište premalo i ne mogu pronaći dovoljno zanimljive projekte.
Jedan od načina kako nove tehnologije i novac dovesti u Hrvatsku jest i povezivanje s dijasporom. Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je Fond pod nazivom Jedinstvo kroz znanje namijenjen finansiranju stručnjaka koji žive u dijaspori. Misija pet milijuna dolara vrijednog fonda jest spojiti stručnjake iz Hrvatske sa stručnjacima hrvatskih korijena iz cijelog svijeta. Da bi se moglo koristiti novcem iz fonda, dovoljno je biti podrijetlom iz Hrvatske; mogu to biti i pripadnici drugog ili trećeg naraštaja iseljenika, ali ponajprije je cilj raditi sa znanstvenicima koji su obrazovani u Hrvatskoj, a rade u inozemstvu. U njihovu je slučaju najveća vjerojatnost da će se htjeti vratiti – rekao je voditelj fonda Hrvoje Meštrić.
Pretpostavlja se da u svijetu postoji između 2,5 i tri milijuna iseljenih Hrvata. Suradnjom iseljenih znanstvenika i onih iz Hrvatske može se postići još jedan pozitivni učinak, a to je mogućnost uključivanja stranih fondova u financiranje znanstvenika iz Hrvatske. Prijenos tehnologije počinje od izuma, ideje, a završava kad se na njoj zaradi novac, odnosno kad se izum sa sveučilišta uspješno prenese na gospodarstvo. Da bi u tome uspjeli, znanstvenici moraju više naučiti o menadžmentu i upoznati se s dobrim stranama prijenosa tehnologije.