-
Čime se bavi Institut Larta? – Počeli smo kao organizacija za ekonomski razvoj, a razvojem visokih tehnologija počeli smo se baviti prije 15 godina. Nacionalni institut za zdravlje (NIH) sredstvima Vlade financira tehnološka istraživanja malih kompanija (u SAD-u do 200 zaposlenih) i na to izdvaja čak i do 1,5 milijardi dolara. Kompanije se natječu za novac i kada ga dobiju, imaju samo profesionalnu obvezu istraživati i kreirati nove proizvode. Iste tvrtke trebaju pomoć u komercijalizaciji proizvoda i za to Vlada novac daje Institutu Larta.
-
Na koji način Larta onda pomaže malim tvrtkama? – Na različite načine, a prije svega sa vjetovanjem. Komercijalizacija uključuje planiranje, strategiju, upravljanje, financiranje i marketing. Larta ne daje novac. Mi smo poslovni savjetnici za područja u kojima lideri istraživačkih tvrtki nisu obučeni, a naše savjetovanje traje deset mjeseci. Naše usluge njima su besplatne jer nas plaća Vlada. Bivamo se i umrežavajmo, pa lidere malih kompanija povezuju s poslovnim partnerima. Larta nema udjel u kompaniji ni pravnu poziciju, ali se trudimo da upravljanje bude kvalitetno. Može nas se dobro iskoristiti.
-
Što je SAD-u najzanimljivije u Hrvatskoj? – Kada iz SAD-a gledate svjetsku kartu u biotehnološkoj branši, svi znaju za Plivu. Zasad su u Hrvatskoj Barr Pharmaceuticals i GlaxoSmith Kline, dvije moćne međunarodne kompanije. To znači da je koncentracija mozga i novca u Zagrebu, koji ima potencijal postati regionalni centar za farmaceutiku. Nadamo se da će ti ljudi stimulirati druge ljude da započnu poslove u farmaceutici.
-
Ima li hrvatskih proizvoda koji bi se mogli prodati na američkom tržištu? – Zanimljiv je projekt informatizacije zdravstva koji predvodi kompanija Ericsson Nikola Tesla kao i niz malih IT start-up kompanija. SAD za sada bezuspješno traži rješenje računalnog sučelja za liječnike. Svi na svijetu volje sučelja koja postoje, osim liječnika, pa recimo da i u Hrvatskoj tražim rješenje sučelja za elektroničku medicinsku datoteku koje bi zadovoljilo liječnike u SAD-u.
Možemo pomoći Hrvatskoj da izradi strategiju za biotehnologiju
Kako vas kompanija dobije za savjetnika? – To je kompetitivni proces, a u odbiru nam pomaže NIH. Naš je kapacitet oko 25 posto svih primatelja novca od NIH-a. Svake godine na savjetovanju imamo oko 100 kompanija.
Govori se o suradnji Instituta Larta i Hrvatske. O čemu je riječ? – Larta je proširila svoje djelovanje na svijet, a to zovemo globalnim mostom koji je do sada ostvaren s Izraelom, Švedskom, Finskom, Novim Zelandom, Korejom, Tajvanom, Singapurom, Rusijom, Ukrajinom i Kanadom. Usluge su slične. Prilagođavamo naš program potrebi svake zemlje, pa trajanje i količina naše pomoći varira. Savjetovanje u ovom slučaju traje od dva ili tri, a maksimalno šest mjeseci, najčešće na daljinu putem interneta, ali predstavnici malih kompanija imaju priliku doći i u Los Angeles.
Kako se za vašu pomoć natječu kompanije izvan SAD-a? – U taj dio ne ulazimo. Vlada zemlje s kojom surađujemo odnosno agencija koju ona odredi radi tu selekciju. U Hrvatskoj, primjerice, Agencija za poticanje izvoza i ulaganja.
U kojoj fazi razvoja kompanije i istraživanja vi dolazite na red? – U kasnijoj fazi istraživanja. Komercijalizacija dolazi nakon što je sve razvijeno, ali poslovno planiranje treba na vrijeme započeti, da se ljudi ne bi našli u situaciji da su razvili program koji nikome ne treba, pa mi dolazimo na red negdje u sredini procesa.
Iako su je vlasti ovečale, Hrvatska još uvijek nema strategiju za biotehnologiju. Koliko vremena treba da se takva strategija napiše? – To je jako varijabilno.
Ako država misli ozbiljno, bi li se mogla napisati tijekom godine dana? – Svakako. Larta može pomoći hrvatskoj Vladi u razvoju politika te vrste. Radili smo takve dokumente za biotehnološku industriju južne Kalifornije. Taj je projekt trajao godinu dana.
