Tržište kapitala

Elementarna inteligencija, četiri računske operacije, prosječno razumijevanje trendova i zrno soli dovoljan su alat za revolucionaran napredak od osuđenog na propast do vrlo dobrih šansi za dobitak na burzi.

Prema podacima Središnje depozitarne agencije Hrvatska je nakon inicijalne ponude T-HT-a dobila više od 245 tisuća novih dioničara. Laka zarada na onome što se može protumačiti kao poklon hrvatske Vlade uoči izbora nagnat će neke od tih ljudi da se nastave ‘igrati’ sa zaradenim sredstvima ulazući u dionice.

Tomislav Birtić jedan je od 40 tisuća malih dioničara Ine, koji je, poučen solidnom zaradom na prvom hrvatskom IPO-u, odlučio nastaviti ulagati u dionice i u nepunih godinu dana zamalo učetverostručio vlastiti portfelj.

To i ne bi bio kuriozitet, s obzirom na to da je cjelokupno domaće tržište kapitala (CROBEX indeks) u protekloj godini raslo prema stopi daleko višoj nego što je uobičajeno na Zapadu, da nije riječ o čovjeku koji je sam, a uz pomoć stručnjaka iz branše, u nepunih godinu dana uspio naučiti u praksi kako raspoznati dobru priliku od loše i pametnim trgovanjem oploditi vlastiti kapital.

Tomislav Birtić nije financijski stručnjak niti je osoba koja bi se mogla okoristiti insajderskim informacijama. Ovaj tridesetogodišnjak godinama je živio zarađujući za život kao sportski novinar, a danas je izvršni urednik dnevnika 24sata. Autor je šest knjiga, uglavnom sportske tematike. Nikad se, do prošlog prosinca, nije bavio ekonomijom.

Naravno, ta transformacija ne bi bila moguća da Birtić nije imao pomoć stručnjaka, ljudi iz svoje brokerske kuće. Kaže da je vjerojatno imao ludačku sreću kad je našao na dva čovjeka koji su bili voljni podijeliti svoje znanje s njim i uputiti ga u tajne trgovanja dionicama.

Birtićevi su vodiči kroz svijet financija čijim uputama može zahvaliti višestruko uvećanje vrijednosti vlastitog portfelja. Oni su mu spremno objašnjavali kako čitati financijska izvješća i probiti se kroz svu silu običnom čovjeku nerazumljivih podataka koje tvrtke izlistane na burzi objavljaju, a na temelju kojih treba počivati svaka odluka o investiranju.

Kompanije i dionice u koje je uložio bit će, u knjizi i u Lideru, objavljeni pod stvarnim imenima.

• Čovjek vidi ta strašna slova P/S, P/E, EBITDA, Book, P/Book, P/B, ROE, ROA, marže… i naravno, pogotovo to vrijedi za nas starije od trideset, nesklone učenju, boji se. Misli da to neće moći svladati. Sa slikama tip-top skockanih likova iz filmova i serija o Wall Streetu u svijesti, siguran je da ni fakultet za to nije dovoljan, nego takvo poslovanje traži istinskoga genijalca. Ne znaš dok ne probaš, ali osnove može shvatiti ako ne šestogodišnjak sigurno vrlo inteligentan desetogodišnjak. Elementarna inteligencija, četiri računske operacije, prosječno razumijevanje trendova i zrno soli dovoljan su alat za revolucionaran napredak od osuđenog na propast do vrlo dobrih šansi za dobitak na burzi – kaže Birtić u svojoj knjizi.

Iako zvuči pojednostavljeno, autor tvrdi da uz malo truda svatko može naučiti osnove dioničarstva, kao što je njemu uspjelo, koristeći dostupne informacije i temeljeći svoje odluke o kupnji i prodaji na provjerenim pokazateljima i trendovima.

Za svoju strategiju ulaganja Birtić danas kaže da je strogo konzervativna i da ulaže tek kada iscrpnom analizom utvrdi da je neka tvrtka podcijenjena. Rok na koji drži takvu dionicu nije utvrđen, prodaje kada tvrtka na tržištu dosegne, prema njegovoj analizi, fer vrijednost.

• Cilj igre je ne kupovati dionice, nego kupovati kompanije – objašnjava svoju investicijsku logiku Birtić.

Kaže da ga je Mentor naučio da se na kupnju odluči ne samo kada pronade kompaniju koja je prema ekonomskim pokazateljima podcijenjena već i kada samome sebi odgovori zašto je podcijenjena, tj. postoji li možda neko logično objašnjenje za tako (prema njegovu mišljenju) nisku cijenu.

Birtić kaže da je na početku karijere dioničara na dan znao potrošiti noći i noći na svoj novi ‘hobi’, a sada mu za upravljanje portfeljom treba nešto manje, dva do tri sata. Iako se to čini mnogo, korist od tako utrošena vremena dokazuje povećanjem vrijednosti dionica koje posjeduje.

Birtićeva rubrika u Lideru, kao i knjiga, bavit će se stvarnim kompanijama i stvarnim pogreškama i pogocima u njegovu trgovanju dionicama. S obzirom na to da knjiga opisuje razdoblje kraće od godine dana Birtićeva ‘igranja’ na burzi, autor namjerava nastaviti opisivati svoja iskustva na tjednoj bazi u Lideru, nudeći na taj način svojevrsni nastavak ukoričenu izdanju koje će se uskoro pojaviti u knjižarama.

• Veliki stručnjaci na televiziji su naveliko opisivali unutarnju sliku Ine. Oko 40.000 ljudi odlučilo je kupiti dionice, a uvjeren sam da bi Inine dionice kupilo mnogo više ljudi da nije bilo tih stručnjaka. Na kraju bi stručnjaci, a obično su ih navodili na kraju televizijskih izvješća, rekli: ‘Ulaganje u dionice rizičan je posao’, ili: ‘To svakako nosi svoje rizike’. O tim se rizicima vjerojatno može pet puta više govoriti nego o fundamentalnoj analizi Ine, o čemu nitko nije rekao ni riječi. Jedino se naglašavao rizik.

Dionice su područje koje malo tko razumije, a nema te stvari, tog pojma, koji ne prati nekakav rizik. Sjedneš u automobil, normalno da postoji rizik od prometne nezgode ili nesreće. Ali, ja znam kakav je rizik, pa ipak sjedam u auto. O riziku ulaganja u vrijednosne papire, općenito o rizicima povezanim s investiranjem, nitko u Hrvatskoj nije napisao knjigu. Ma, ni riječ o tome nije napisana – objašnjava Birtiću Profesor prvih dana njegove ulagačke karijere.

Na neka pitanja koja bi si trebao postaviti svaki sadašnji (i budući) mali ulagač u dionice, odgovore nudi Birtić u svojoj knjizi, dok će na nedoumice koje mu donosi investitorska budućnost od sljedećeg tjedna pokušati odgovoriti na stranicama Lidera, objašnjava razloge zašto je i na temelju čega odlučio investirati u dionice određenih kompanija.

Najveći promašaj bio je prerana prodaja AD Plastika, dok je najbolja investicija Makedonski Makstil – kupio po 130 denara, sadašnja cijena 740 denara.