Zakonom o radu propisani su slučajevi kad je poslodavac obvezan omogućiti radniku korištenje neplaćenoga dopusta. Takav je primjer služenje vojnog roka i prava na osnovi roditeljstva nakon iskorištenog obveznog i dopunskog roditeljstva dopusta. Osim zakonom propisanih slučajeva u kojima je poslodavac dužan radniku omogućiti korištenje neplaćenoga dopusta, poslodavac može radniku odobriti korištenje neplaćenoga dopusta za važne osobne potrebe kao što su školovanje, gradnja kuće, odlazak u inozemstvo, njega člana obitelji, njega djeteta i dr.
U svim slučajevima korištenja neplaćenoga dopusta poslodavac je dužan odjaviti radnika iz matične evidencije mirovinskih i zdravstvenih osiguranika, a nakon isteka tog dopusta ponovno ga prijaviti nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Naime, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za vrijeme neplaćenoga dopusta radniku ne teče mirovinski staž. Čak i kad bi poslodavac imao interesa, ne može radniku za vrijeme neplaćenoga dopusta plaćati doprinos za mirovinsko osiguranje. Ta je mogućnost, i to do 30 dana u kalendariskoj godini, bila dopuštena do 31. prosinca 1998., a ukinuta je mirovinskim propisima koji se primjenjuju od 1. siječnja 1999.
Ako radnik ima interesa, može za vrijeme neplaćenoga dopusta sâm za sebe plaćati doprinos za mirovinsko osiguranje koristeći se institutom produljenog osiguranja. U tom se slučaju radnik sâm prijavljuje područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a Porezna uprava mu na temelju te prijave rješenje o obvezi plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje prema stopi od 20 posto na najnižu propisanu osnovicu. Za 2007. najniža je propisana osnovica 2.298 kuna na mjesec, pa je mjesečna obveza za mirovinski doprinos za produljeno osiguranje 459 kuna.
