POBUNU nekih stalnih stanovnika želuca MOŽE se ugušiti

Želučane tegobe prouzročene stresom toliko su mučile prvog čovjeka japanske vlade Shinza Abea da je, sada već bivši, premijer u rujnu morao odstupiti sa svog mjesta. Doduše, taj 52-godišnjak u svojoj ostavci nije naveo da odlazi zbog želuca, pa je njegov neočekivani potez izazvao skandalozne reakcije kakve su ga pratile i za mandata. Neprestano suočen s pritiskom oporbe i gubitkom potpore japanske javnosti, napokon je pušnuo. Nekoliko dana nakon ostavke iz bolnice se ispričao Japancima zato što je ostavku podnio u najgore vrijeme, dok je držao politički govor u parlamentu, i što nije spomenuo da odlazi zbog zdravstvenih razloga.

Premijer ne treba govoriti o svojem zdravstvenom stanju, ali kako to nisam naveo kao najvažniji čimbenik, ljudi nisu shvatili pravi razlog moje ostavke. Ispričavam se zbog toga – rekao je Shinzo Abe, donevadno najmlađi japanski premijer u posljednjih pola stoljeća.

No Abe je samo jedan predstavnik četvrte svjetske populacije koju muče želučane tegobe. Jedan od četvero ljudi u zapadnim zemljama osjeća, naime, bol u gornjem dijelu trbuha i često se žali na bolove u želuca.

Većinu njih muči gastritis ili čir (vrijed). Liječnici im dosad nisu mogli previše pomoći, propisivali su im samo lijekove kojima se smanjuje izlučivanje želučane kiseline i savjetovali da se čuvaju stresa, tako uobičajenog za poslovne ljude. No znanstvenici su u svojim najnovijim studijama dokazali da stanice koje najčešće izazivaju upalu nastanjuju crijeva ugroženih osoba, a njih se, prema svemu sudeći, može blokirati.

Istraživači iz Sjedinjenih Američkih Država, Švedske, Velike Britanije i Australije u svojoj su nedavno objavljenoj studiji zaključili da bi neke inovativne metode ipak mogle učinkovito ukloniti bolove u želuca.

• Pokaže li se da su naši rezultati valjani, novostvoreni lijekovi koji daju protuupalno mogli bi biti vrlo korisni u blokadi tih stanica – izjavio je voditelj istraživanja Nicholas J. Talley, predstojnik Odjela interne medicine na Klinici Mayo, i dodao da je znanstvenike uistinu zainteresiralo to otkriće jer je vjerojatno riječ o novom uzroku bolesti, koji se može dijagnosticirati i liječiti.

Znanstvenici ne znaju zašto se upalne stanice razvijaju u tom određenom dijelu tankog crijeva, ali pretpostavljaju da bi ih mogla izazvati alergijska reakcija na određenu vrstu hrane. Stotinu ispitanih u Švedskoj (od kojih se 51 žalio na želučane tegobe, a 48 ih nije osjećalo bol) nije imalo nikakvu infekciju, alergiju niti je bolovalo od raka.

Što se sve ubraja u želučane tegobe, ni znanstvenicima, čini se, nije posve jasno. Najčešće taj pojam obuhvaća žgaravicu, mučninu, nadutost, povraćanje, bol u žličici – sve su to zapravo simptomi gastritisa, odnosno pojačanog lučenja želučane kiseline. Bez obzira na to je li riječ o akutnom (nastaje zbog uzimanja alkohola, ne-steroidnih antireumatika te štetnih popratnih pojava drugih terapijskih lijekova) ili pak kroničnom gastritisu (mahom prouzročenom bakterijom Helicobacter pylori), koji upućuje i na rizik od raka, oboljeli gutaju sva sredstva da bi ublažili bol.

U posljednje vrijeme i među poslovnjačima sve popularnija refleksoterapija – mnogi pokušavaju želuđac smiriti posebnom masažom. Primjerice, refleksoterapeuti savjetuju da treba masirati točke na području trbušne šupljine posebnom masažom. Najprije treba polako masirati područje ošita, a zatim kružnim pokretima i u smjeru kazaljke na satu područje želuca te debelog i tankog crijeva.

Liječnici Barry Marshall i Robin Warren još su prije 25 godina otkrili Helicobacter pylori, tu zloslutnu bakteriju (kraće H. pylori) koja može živjeti i rasti u trbušnoj šupljini i najčešće je optuženik za želučane tegobe. Za to su otkriće dobili Nobellovu nagradu.

Infekcija bakterijom H. pylori danas uopće nije rijetkost. Dvoje od 10 ljudi mladih od 40 godina ima je u svojem probavnom sustavu, a pretpostavlja se da je 90 posto ljudi koji imaju čir inficirano njome. Ipak, većina onih koji je imaju ne oboli od čira. Liječnici zapravo ne znaju kako se bakterija H. pylori prenosi s osobe na osobu. Nađena je u slini pa nije isključeno ni da se prenosi poljupcima. Pretpostavlja se da se može širiti hranom, vodom i slinom koja je bila u dodiru s inficiranim pa stručnjaci samo savjetuju da treba redovito prati ruke i brinuti se o svome tijelu redovno vježbajući i izbjegavajući pušenje i alkohol.

Premda se čirevi ne smatraju opasnim bolešću, mogu prouzročiti ozbiljne probleme. Mogu, primjerice, izazvati krvarenje, perforaciju ili prestanak rada crijeva. Obična i kava bez kafeina, čaj, čokolada, meso, alkohol, bijeli papar, čili, senf pa i npr. punč, i to osobito na prazan želućac, mogu dodatno zagorčati život onima s čirom. No hrana štetna za osjetljivi želućac razlikuje se, kažu znanstvenici, od osobe do osobe pa bi svatko trebao sam prepoznati namirnice koje mu smetaju. Liječnici se samo usude savjetovati da, kad god se osjeća bol, treba jesti redovito, ali male obroke.

Najnovija istraživanja potvrdila su da osobama s gastritičnim i sličnim teškoćama pomažu jela od soje, zeleni čaj, sok od brusnice i ekstradjevičansko maslinovo ulje. Štoviše, maslinovo ulje snažno djeluje i u organizmu koji je napala bakterija H. pylori. Eksperimenti u laboratorijskim uvjetima koje su nedavno proveli španjolski znanstvenici na čelu s Manuelom Brenesom pokazali su, naime, da ekstradjevičansko maslinovo ulje sastina ostaje stabilno u kiselom okruženju želuca i uspješno se bori protiv zloglasne bakterije.

• povraćanje krvi

• povraćanje hrane pojedene satima ili čak danima prije

• osjećaj slabosti i vrtoglavice

• osjećaj mučnine i opetovano povraćanje

• krv u stolicu

• iznenadna i oštra bol

• stalni gubitak težine

• bol ne nestaje nakon uzimanja lijeka

• osjećaj boli u leđima

• Dispesija – nije riječ o dijagnostici i bolesti, nego o skupini simptoma kao što su nela-goda u gornjem dijelu abdo-mena, žgaravica, bol iza pr-sne kosti, bol u gornjem dijelu trbuha, mučnina, povraćanje, nadutost, rana si-tost, obilno podrigivanje, regurgitacija ili gubitak apetita.

• Ulkusna bolest – poznata je i kao čir (vrijed), a karakteri-zira je ograničeno dublje oštećenje sluznice probavnog sustava. Najčešće se javlja u želuću ili dvanaesniku, odnosno početnom dijelu tankog crijeva. Javlja se u pet do 10 posto populacije.

• Žgaravica – karakterizira se osjećaj žarenja koji se širi iz želuca ili donjeg dijela prsi-šta prema vratu; često je izaziva određena vrste hrane, ali i saginjanje, napinjanje ili ležanje. Procjenjuje se da se u 20 do 40 posto populacije povremeno javljuju simptomi žgaravice.

• Regurgitacija – riječ je o povratu želučanog sadržaja u ždrijelo; uz nju je čest neugodan okus gorčine u ustima. Najčešće se javlja nakon obilnog obroka i obično u ležećem položaju. Neugodna su pojava vjetrovi.

• Gastroezofagealna refluksa bolest (GERB) – patološko stanje prouzročeno vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak. Procjenjuje se da između 20 i 40 posto inače zdrave populacije zapadnih zemalja ima povremene simptome GERB-a. Najčešći je simptom žgaravica, a simptomi se u pravilu povuku nakon terapije lijekovima koji smanjuju lučenje želučane kiseline. Na žalost, česti su recidivi bolesti.