Rast vrijednosti zaliha u odnosu na lanjsko stanje u malom je gospodarstvu

Rast vrijednosti zaliha u odnosu na lanjsko stanje u malom je gospodarstvu bio 1,9 indeksnih poena brži nego u gospodarstvu kao cjelini. Istodobno taj je porast i u jednoj i u drugoj skupini, a posebno u malom gospodarstvu, bio brži od rasta ukupnih prihoda, što je nepovoljno s gledišta financijske strukture jer povećava opasnost od pojave nelikvidnosti. S druge strane, povećanje zaliha može biti i najava usporavanja gospodarskih aktivnosti u narednom razdoblju.

Ili, drukčije, na kraju lipnja 2007. zalihe su na razini ukupnoga gospodarstva dostignule 27,9 posto iznosa ukupnih prihoda, a u skupini maloga gospodarstva taj je odnos nepovoljniji i iznosi 33,5 posto. Inače na malo gospodarstvo otpadaju dvije trećine vrijednosti svih zaliha, što je više od udjela prema drugim relevantnim pokazateljima financijskih ostvarenja.

Prema stanju na dan 30. lipnja 2007. hrvatski su poduzetnici zajedno imali novčana sredstva na računima i u blagajni od ukupno 27.341 milijun kuna, od čega na malo gospodarstvo otpada 18.435 ili također nešto više od dvije trećine.

Zanimljivo je usporediti i stanje potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima. Na razini ukupnoga gospodarstva obveze prema dobavljačima iskazane su u svoti od 124.964 milijuna kuna i bile su nešto manje od potraživanja od kupaca, što se može ocijeniti pozitivnim, dok su u malom gospodarstvu obveze prema dobavljačima veće od potraživanja od kupaca. Sporiji rast novčanih sredstava u malom gospodarstvu u ovoj godini, za razliku od prošle, teško će anulirati nepovoljni omjer između potraživanja i obveza.

U odnosu na iskazane ukupne prihode u prvom su polugodištu 2007. potraživanja od kupaca na kraju lipnja dostignula 43,6 posto u gospodarstvu kao cjelini, odnosno 46,3 posto u malom gospodarstvu, što pokazuje da je i ovdje malo gospodarstvo u težoj poziciji. Slične tendencije pokazuje i odnos obveza prema dobavljačima u usporedbi s ukupnim rashodima.

Još je jedan aspekt analize maloga gospodarstva posebno zanimljiv, a to je distribucija tvrtki, broja njihovih zaposlenika i iskazanih ukupnih prihoda prema djelatnostima za koje su registrirane.

Hrvatsko gospodarstvo, u cijelosti ali i malo, počiva na četiri temeljne djelatnosti, čiji su udjeli najveći, a to su: prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo i u posljednje vrijeme poslovanje nekretninama i iznajmljivanje.

Prerađivačka industrija je s gledišta broja zaposlenih još najjača djelatnost. Ona zapošljava nešto više radnika nego trgovina (27,6 posto prema 25,4 posto cijeloga maloga gospodarstva), ali je prema ukupnim prihodima omjer obrnut i daleko više u korist trgovine zbog načina knjigovodstvenog evidenciranja nabavne vrijednosti prodate trgovacke robe. Građevinarstvo i poslovanje nekretninama zauzimaju treće i četvrto mjesto (s nešto više od 10 posto udjela), s time što je kod tih djelatnosti udjel prema broju zaposlenih nešto veći nego prema iskazanim ukupnim prihodima.

Prema podacima tromjesečnih statističkih izvještaja za prvo polugodište 2007., u usporedbi s cijelom 2006. godinom, gotovo se i nije promijenila struktura prema djelatnostima. Ipak primjećuje se nepovoljna tendencija, jer se dodatno smanjio udjel prerađivačke industrije i građevinarstva, uz istodobno povećanje udjela djelatnosti poslovanja nekretninama, dok je trgovina uglavnom na prošlogodišnjim udjelima s obzirom na malo gospodarstvo, ali je povećala udjel i prema broju zaposlenih i prema iskazanim ukupnim prihodima u gospodarstvu u cijelosti, što bi moglo značiti da se tim poslovima sve više bave i veće tvrtke.

Udijel prerađivačke industrije je manje zastupljen u malom gospodarstvu nego u gospodarstvu kao cjelini, dok je u ostalim spomenutim djelatnostima upravo malo gospodarstvo nosi te djelatnosti.

Podaci tromjesečnih statističkih izvještaja za prvo polugodište 2007. ne daju naznake promjena dosadašnjega neravnomjernog rasporeda maloga gospodarstva po županijama. Tako se i dalje u Gradu Zagrebu vodi 34 posto svih malih i srednjih poduzetnika, koji zapošljavaju 29,1 posto svih radnika maloga gospodarstva i ostvaruju 39,5 posto njegovih ukupnih prihoda. Dodamo li tome i Zagrebačku županiju, tada se udjel Zagreba i njegove najbliže okolice povećava za daljnjih šest do sedam strukturnih poena. To je čak nešto veća koncentracija zabilježena na osnovi podataka godišnjih financijskih izvješća za 2006.