Tema tjedna

Najviše vremena troši se na operativne odluke. Čisto rutinske, operativne, strategijske i taktičke odluke čine 20%, 33%, 23% i 24% ukupnog vremena. Racionalnih odluka manje od pola. Intuitivno odlučivanje čini 18%, dok racionalno odlučivanje čini 46%. Žene odlučuju subjektivnije.

Osim savjetovanja s kolegama i intuitije, svaki će menadžer prije ili kasnije posegnuti i za nekim od alata za pomoć u odlučivanju, bilo da je riječ o kvantitativnim ili kvalitativnim metodama. Neki od popularnih modela odlučivanja koji se koriste u svijetu su SWOT analiza, analiza troškova i koristi, Pareto analiza, Grid analiza te Six Thinking Hats.

Metoda Six Thinking Hats iz šešira je ispala stručnjaku Edwardu de Bonu i postala jedna od najpoznatijih svjetskih metoda, kojom se važne odluke donose tako da se problem promotri iz šest različitih uglova. Drugim riječima, konačna će odluka biti kombinacija ciljeva, sposobnosti izvršenja, intuitije, kreativnosti i činjenica.

Svaki od šešira predstavlja drugačiji pristup. S bijelim šeširom donositelj odluka analizira informacije koje mu stoje na raspolaganju te nastoji istražiti koje mu činjenice nedostaju. I dok se s bijelim fokusira isključivo na činjenice, s crvenim će uključiti unutarnji glas i pokušati procijeniti kako će se njegova okolina osjećati kad usvoji odluku.

Crni šešir odnosi se na loše strane odluke, odnosno donositelj se pita koje su potencijalne negativne posljedice i rizici njegove odluke. Nakon što analizira negativne efekte odluke, poduzetnik navlači žuti šešir s kojim razmatra pozitivne strane odluke, a zatim i zeleni, kojim oslobađa svoju kreativnost. Točnije, analizira se na koje se sve načine odluka može provesti u djelo.

I na kraju Bono nudi i plavi šešir, čija je uloga kontrola cijelog procesa i zapravo zaokružuje cijelu priču. Ta se metoda, tvrde stručnjaci, najčešće primjenjuje u slučajevima kad se menadžer bori s jednom odlukom, a posebno je korisna onima koji s pesimizmom ili nesigurnošću pristupaju procesu odlučivanja.

Za razliku od te metode, koja u velikoj mjeri potiče kreativnost, analiza troškova i koristi te SWOT analiza u većoj mjeri počivaju na egzaktnim činjenicama ili poslovnim rezultatima. Kompanija iz financijskog izvještaja može očitati koji segment poslovanja joj je jača, a koji slabija strana.

SWOT analiza je vrlo popularna među poduzetnicima, koji analizirajući vlastite slabosti, snage, mogućnosti i opasnosti jasnije vide svoju poziciju na tržištu te tako odlučuju hoće li ili ne povući određene poteze. Analiza troškova i koristi, s druge strane, suprotstavlja realne troškove donesene odluke s očekivanim koristima. Premda troškovi mogu biti jasno mjereni, očekivanu korist nije uvijek jednostavno procijeniti, posebno kad se u korist ubraja i nematerijalna imovina.