Tržište privremene radne snage u godinu dana poraslo sedam puta

U Hrvatskoj se tržište privremenog zapošljavanja još razvija i za tri do pet godina broj privremenih radnika mogao bi dosegnuti 20 tisuća. Tržišni potencijal tolikog broja privremenih radnika mogao bi biti 30 milijuna eura.

Na hrvatskom tržištu radi 18 agencija za privremeno zapošljavanje. Svoje zaposlenike ustupaju drugim tvrtkama na određeno vremensko razdoblje regulirano ugovorom, drugim riječima – bave se leasingom. Agencija obavlja sve poslove u svezi sa zapošljavanjem i administrativnim poslovima koji bi inače bili obveza tvrtke, a tako se štede i vrijeme i novac.

Mnogo je razloga zbog kojih se tvrtka može odlučiti na privremeno zapošljavanje radnika, od odsutnosti stalnog zaposlenika zbog bolesti do rodiljnjeg dopusta, brzog rasta poslovanja u tvrtki ili potrebe za radnom snagom zbog sezonskog porasta posla, primjerice u turističkoj sezoni. Osim klasičnih usluga pronalaska i iznajmljivanja radnika agencije nude i mogućnost da od određene kompanije preuzmu radnike i zatim ih istoj kompaniji iznajme. Zbog takozvanog headcounta neke su tvrtke prisiljene održavati određeni broj zaposlenika unatoč početku obujma posla. Tada nastupaju agencije za privremeno zapošljavanje preko kojih se unajmi radna snaga za obavljanje viška posla.

Najveći igrač na hrvatskom tržištu agencija za privremeno zapošljavanje jest Dekra, koja drži 30 posto tržišta, a u Hrvatskoj ima 11 poslovnica. Osnovana je 2004. kao podružnica agencije za privremeno zapošljavanje Dekre AG-a iz Njemačke. U Zagrebu je i njezino sjedište za Istočnu i Jugostočnu Europu.

• Ode li unajmljeni radnik na bolovanje, tvrtki koja ga je unajmlila dovodimo novog. Ona u tom slučaju nema nikakvih troškova jer mi plaćamo radnika na bolovanju – kaže regionalni voditelj u Dekri Dario Pajtak.

Kad se tvrtki ustupa radnik, zaključuje se ugovor u kojem stoji koliko će dugo radnik raditi, za koliko novca i koji posao, a naplaćuju se samo odrađeni sati.

Trenutačno je više od tisuću radnika zaposleno preko Dekre, a lani ih je kroz tvrtku prošlo četiri tisuće. Većina su sezonci, turistički radnici i građevinci. U Dekri kažu da nekvalificirani radnici čine 40 posto njihovih zaposlenika, a ostalih 60 posto su radnici sa srednjom stručnom spremom. Kad je riječ o radnicima sa završenom visokom i višom školom, neznatno ih je jer, kao što kažu u Dekri, malo ih je i na tržištu. Tržište privremene radne snage u godinu se dana, od 2005. do 2006., povećalo sedam puta. Dekra je 2006. ostvarila promet od 40 milijuna kuna, a ove planira 50 milijuna kuna.

U agenciji ističu da radnici nisu zakinuti time što rade za njih i da imaju sva prava. – Nikad se nije dogodilo da naš radnik ne dobije plaću, neovisno o tome je li klijent nama platio – istaknuo je Pajtak.

U Dekri imaju bazu u kojoj je upisano 15 tisuća ljudi, ali više se oslanjaju na oglase za zapošljavanje koje objavljaju u medijima jer se stanje u bazi mijenja iz dana u dan i nikad se ne zna kad je netko iz te baze dobio posao i više nije za interesiran za suradnju s agencijom. Dosta se pričalo o njezinu poslu s Podravkom. Naime, svi Podravkini sezonski radnici zapošleni su preko Dekre, njih od 300 do 400, ovisno o potrebi radne snage. Osim s Podravkom Dekra radi i s velikim trgovačkim lancima, tvrtkama koje se bave telekomunikacijama, financijama, bankarstvom, a i s državnom i lokalnom upravom. Otprilike 90 posto njezinih klijenata velike su tvrtke, a ostalo male.

U Dekri kažu da bi u budućnosti na hrvatsko tržište htjeli uvoziti radnike iz Bosne i Hercegovine školovane za u Hrvatskoj deficitarne zanimanja. Na hrvatskom tržištu rada posluju sa Zavodom za zapošljavanje, preko kojega dolaze do dijela potrebne im radne snage. Kažu da njihovi klijenti mogu odlučiti i zaposlitati radnika kojega su unajmili od njih. To se dogodi u 15 do 20 posto slučajeva.

Jedna od manjih agencija koja se bavi privremenim zapošljavanjem jest i Kadus iz Zagreba. Agencija je osnovana 2003., a trenutačno ima stotinjak radnika koje ustupa tvrtkama. U njoj kažu da potreba za nižom ili nekvalificiranom radnom snagom (NKV i KV) uvek premašuje zahtjeve poslodavaca za radnicima srednje i više stručne spreme. Možda je tomu tako zbog mnogo headhuntera koji ‘pokupe’ najkvalitetnije na tržištu pa na raspolaganju agencijama ostaju samo nižekvalificirani radnici.

• Počeli smo stručno birati kandidate bez obzira na to što to nismo mogli naplatiti jer zakonodavac nije odredio da mora postojati cjenik takvih usluga kao što je, primjerice, odredio za posredovanje u zapošljavanju – kaže Mirta Škaljac iz Kadusa.

Napominje da je od 2006. promjenom Zakona o obveznim odnosima ograničeno zapošljavanje osoba na ugovor o djelu, što su prije tvrtke dosta iskorištavale, tako da je danas prostor u kojem rade agencije koje se bave privremenim zapošljavanjem malo veći, pa se zbog toga i više radi.

• Jedan od problema koje imamo u poslovanju, a koje zakon nije predvidio, jest povremeno zapošljavanje. Neke tvrtke imaju potrebu za radnicima na nedefinirano razdoblje: danas možda na nekoliko sati, sutra možda na cijeli dan, a sljedeći im tjedan možda uopće nisu potrebni. Imamo dosta takvih zahtjeva, ali im, nažalost, ne možemo udovoljiti jer takvu osobu mi u Kadusu moramo poslati na točno određen broj radnih sati – objašnjava Mirta Škaljac.

U Kadusu se žale na nedovoljnu zakonsku regulativu koja se odnosi na privremeno zapošljavanje. Naime, u Zakonu o radu privremenom zapošljavanju regulirano je samo nekoliko članaka, a europsko je zakonodavstvo, pa čak i ono u susjedstvu (Srbija, Crna Gora), detaljno reguliralo tu tematiku. Kadus ima petao zapošlenih – psihologa, voditelja računovodstva, kadrovi i prodajnog predstavnika. Najveći dio posla obavlja se u računovodstvu jer agencije imaju obvezu za svoje radnike voditi kompletni administrativni dio posla, od obračuna plaća i doprinosa do vođenja ostalih podataka, npr. o godišnjim odmorima.

Kadus svoje usluge naplaćuje ili u određenom fiksnom iznosu ili uzima proviziju, a važno je napomenuti da se nijedna agencija ne smije naplatiti od kandidata, nego jedino od poslodavca.

• Najčešće smo mi ti koji odabire kandidate za svoje klijente. Za njih dajemo jamstvo od 30 do 180 dana i u slučaju da tvrtka nije zadovoljna radnikom, moramo joj osigurati zamjenu ili čak vraćamo novac – kažu u Kadusu.

Kadus je pokrenuo i inicijativu za osnivanje udruge posrednika pri zapošljavanju da bi se to reguliralo posebnim zakonom jer je zbog nekih nesavjesnih kolega posao privremenog zapošljavanja dospio na loš glas.

U Hrvatskoj u radnoj snazi ima samo 0,3 posto privremenih radnika, a na Zapadu je taj broj mnogo veći: tako Njemačka ima jedan, Francuska dva, a Velika Britanija čak pet posto privremenih radnika u sveukupnoj radnoj snazi zemlje.