1. Veterina

Potaknuti velikom zaradom onih koji su sudjelovali u javnoj ponudi Ine i očekivanjima slične zarade u IPO-u T-HT-a, mali ulagači sada traže nove prilike za brzu zaradu. Javna ponuda dionice Veterine (namjerno ili slučajno) upala u nezgodni vakuum između upisa i početka burzovnog trgovanja dionicama T-HT-a, ali vjerojatno će se ipak naći dovoljno zainteresiranih zbog niskog raspona od 80 do 100 kuna. Mnogo veće izgleda za masovnu navalu ima Atlantic Grupa, koja je svoj IPO najavila za treći tjedan u listopadu. Do tada bi na račune građana koji su sudjelovali u javnoj ponudi T-HT-a trebalo sjeti otprilike osam milijardi kuna koje im država treba vratiti zbog rezanja maksimalnoga povlaštenog paketa dionica od 54 posto. Budući da su taj novac ionako namijenili ulaganju, većina će s tim iznosom vjerojatno početi tražiti nove ulagačke projekte. Budući da su svi ovogodišnji IPO-i sudionicima donijeli veliku zaradu (Magma, Ingra), najveće izgleda za privlačenje toga kapitala vjerojatno će imati tvrtke koje se odluče za izlazak na burzu. Atlantic Grupa tržištu će ponuditi oko 382.970 novih dionica i otprilike isto toliko postojećih u vlasništvu obitelji Tedeschi. Građani će u sedam dana moći upisati 25 posto dionica, a ostatak je predviđen za institucionalne investitore.

Nakon Atlantic Grupe na red bi ponovno mogao doći T-HT jer će se sedam posto dionica ponuditi sadašnjim i bivšim zaposlenicima kompanije. T-HT danas ima 7.004 zaposlenika, a zbog rigidnoga tumačenja pravila o IPO-u od predstavnika tvrtke nismo uspjeli dobiti podatke o broju bivših zaposlenika. Postoje nekoliko kategorija bivših HT-ovih zaposlenika. Pravo na kupnju dionica po povlaštenim uvjetima najsigurnije je za zaposlenike koji su iz tvrtke otišli od 1998. do danas. Godine 1998. se, naime, tadašnji HPT razdvojio na Hrvatske telekomunikacije i Hrvatsku poštu. Tu su zatim zaposlenici koji su iz T-HT-a otišli od osnutka HPT-a početkom 90-ih i razdvajanja 1998. Predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija Josip Pupić procjenjuje da je zajedno sa sadašnjim zaposlenicima takvih ukupno od 20 do 25 tisuća. Najneizvjesnija su skupina zaposlenici PTT-a koji su iz kompanije otišli ili su umirovljeni prije 1990. Sindikat telekomunikacija zalagat će se da i ta grupa bivših zaposlenika dobije pravo na sudjelovanje u privatizaciji T-HT-a, s time da će pravo biti ograničeno na hrvatske državljane. Prema HST-ovim procjenama, zajedno s tim ljudima pravo na dionice T-HT-a po povlaštenim uvjetima moglo bi imati između 50 i 70 tisuća ljudi. Dio zaposlenika vjerojatno neće sudjelovati, ali neki od njih zato će dati punomoći drugim ulagačima pa će se to pokazati prilikom za ulaganje i ostalim malim ulagačima na tržištu.

Osim Atlantica i zaposleničkog T-HT-a, Vlada je najavila prodaju još nekih državnih kompanija javnom ponudom dionica. Međutim, ti se planovi mogu ostvariti najranije sljedeće godine, a u međuvremenu će se održati i izbori, koji bi mogli dovesti do promjene vlade. No, i nova će se vlada naći pod pritiskom brojnih malih ulagača i velike količine slobodnog ulagačkog kapitala na tržištu. Osim osam milijardi kuna preplaćenih u javnoj ponudi T-HT-a, uskoro će prilike za ulaganje tražiti i dio umirovljenika koji će dobiti novac upravo od T-HT-ove prodaje. Vlada je odlučila da se dio novca prikupljenog prodajom dionica HT-a, odnosno pet milijardi kuna, uplati u umirovljenički fond. Od tog iznosa 3,45 milijardi kuna bit će namijenjeno isplati duga umirovljenicima ove godine, 1,1 milijarda kuna 2008. te 450 milijuna kuna 2009. Analitičari predviđaju da će većina tog novca otići na plaćanje računa i potrošnju, ali dio će sigurno ostati za ulaganje.

Drugi izvor kapitala na tržištu mogla bi biti Inina dionica. Uskoro istječe rok od godinu dana, koliko kupci Ininih dionica nisu smjeli prodavati svoj udjel ako su htjeli bonus-dionicu na paket od 10 dionica. Dio njih zasigurno će htjeti unovčiti svoje ulaganje i zatim se pojaviti na tržištu tražeći nove prilike za zaradu. Ni cijeli spomenuti iznos od osam milijardi kuna neće završiti u novom ulaganju. Naime, dio novca za sudjelovanje u javnoj ponudi T-HT-a potekao je iz posebnih namjenskih kredita koje je većina banaka ponudila potencijalnim ulagačima u T-HT. Većina banaka s kojima smo kontaktirali odgovorila je da će onima koji su uzeli takve kredite omogućiti da prijevremeno otplate razliku novcem od povrata bez naknade. Takav smo odgovor dobili od Raiffeisen banke, Hrvatske poštanske banke, Vabe i PBZ-a. Inače je naknada za prijevremenu otplatu kredita od dva do tri posto. Oni koji su uzeli kredit, međutim, morat će platiti kamate na novac koji su držali dok im Vlada ne vrati preplaćeni višak. Dakle, taj će se novac vjerojatno potrošiti na otplatu dijela kredita, a ne na novo ulaganje. Većina novca uplaćenog u javnoj ponudi T-HT-a ipak nije potekla iz zaduženja.

U nedostatku novih atraktivnih javnih ponuda dionica, mali ulagači mogli bi se okrenuti drugim oblicima ulaganja. Danas, kad gotovo milijun građana ima otvoren račun pri Središnjoj depozitarnoj agenciji, mali ulagači imaju priliku na burzi kupovati i prodavati i druge dionice. Pojava mnogo ulagača na tržištu vjerojatno će utjecati na rast cijena većine dionica, bar do kraja ove godine. Drugi veliki potencijal stoji pred investicijskim fondovima. Prije Ine i T-HT-a oni su malim ulagačima bili omiljeni oblik ulaganja na financijskom tržištu. Rezultat je nagli rast imovine investicijskih fondova i naglo bujanje njihova broja. Sada bi se ti trendovi mogli još ubrzati, a zbog rasta cijelog tržišta i prinosi bi mogli nastaviti biti izrazito visoki za takvu vrstu ulaganja.

Mnogo, međutim, ovisi o događanjima u petak, 5. listopada, kad počinje trgovanje T-HT-ovom dionicom na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi, i sljedećim danima, dok se god cijena ne stabilizira (za što će prema procjenama poznavatelja tržišta trebati najmanje 10 dana). Bude li cijena rasla i ne bude li tehničkih problema u trgovanju, optimizam na tržištu bit će velik i sve gornje teze vjerojatno stoe. Međutim, moguće je da se stvari i neće odvijati tako glatko. Nisko određena cijena T-HT-ove dionice vrlo je dobro jamstvo da će se ona prvih dana trgovanja na burzi povećati, ali najviše bi moglo biti upravo tehničkih problema. Naime, već je objavljeno da je kapacitet trgovanja na Zagrebačkoj burzi 18.000 transakcija. Uz to, u Hrvatskoj postoji 150 licenciranih bankara koji, obrađuju li nalog klijenta 10 minuta, mogu obraditi najviše 10.000 naloga na dan. To bi moglo biti nedovoljno ako velik dio od otprilike 360 tisuća građana koji su upisali dionice T-HT-a odluči prodati ih prvih dana trgovanja. Ponašanje malih ulagača i kretnje njihova novca u sljedećih nekoliko mjeseci tako uvelike ovisi o tome kakva će biti njihova iskustva s T-HT-ovom dionicom.