Mladen Mlinarević: Spretni logističar hrvatskih ekonomista

Mladen Mlinarević je od 1. listopada ove godine predsjedavajući Hrvatskog društva ekonomista. Predsjedanje je kao dosadašnji potpredsjednik preuzeo od Ljube Jurčića, koji je zbog kandidature za premijera na predstojećim izborima zamrznuo svoj mandat predsjednika tog društva.

Najvažnije aktivnosti Hrvatskog društva ekonomista su organiziranje godišnjih savjetovanja ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u idućoj godini koja se potkraj svake godine traži.

Radnu je karijeru Mlinarević počeo 1981. u radnoj organizaciji TUBS Prvomajka (prije Meba, poznata po proizvodnji i održavanju crpki za goriva na benzinim postajama). U toj radnoj organizaciji Mlinarević je obavljao poslove referenta, šefa službe i komercijalnog direktora. Od 1985. do danas zaposlen je u Inženjerskom birou d.d. Zagreb, u kojemu je najprije bio pomoćnik direktora, pa zamjenik i na posljednju glavni direktor. Zajedno s ostalim zaposlenicima Mlinarević u postupku pretvorbe kupuje dionice Inženjerskog biroa te tako stječe većinski udjel.

Kao glavni direktor i suvlasnik tog biroa aktivno sudjeluje u tranziciji hrvatskoga gospodarstva provodeći projekte restrukturiranja i reorganizacije. Sudjelovao je u procjenama vrijednosti Podravke, Plive, Vupika, Borova, Luke Rijeka te mnogih drugih tvrtki. I sada radi kao voditelj i koordinator na projektima koji obuhvaćaju izradu regionalnih operativnih projekata (ROP) i projekata ukupnog razvoja (PUR) za nekoliko županija te na projektu privatizacije država u vlasništvu Hrvatskih željeznica (prema zahtjevima Svjetske banke i Vlade RH).

S Vladom Veselicom, Dragomirovom Vojnićem i više stotina ostalih istaknutih ekonomista Mladen Mlinarević 1990. u Kongresnoj dvorani zagrebačkog Ekonomskog fakulteta sudjeluje u osnivanju Hrvatskog društva ekonomista umjesto dotadašnjega Jugoslovenskog društva ekonomista. U početku je Hrvatsko društvo ekonomista djelovalo u prostoru Ekonomskog instituta u Zagrebu, ali nakon problema s financiranjem seli se u poslovne prostorije Inženjerskog biroa, tvrtke koja preuzima i sufinanciranje časopisa Ekonomski pregled. Hrvatsko društvo ekonomista je i nadalje u potrazi za vlastitim poslovnim prostorom.

Mlinarević je od osnutka potpredsjednik Hrvatskog društva ekonomista. Kad se Vlado Veselica 1995. odlučio povući, za predsjednika Hrvatskog društva ekonomista izabran je Ljubo Jurčić, a Mladen Mlinarević ponovno za potpredsjednika. Ubrzo nakon dolaska Ljube Jurčića za predsjedavajućega Hrvatskog društva ekonomista osnovan je počasni glavni odbor u kojemu su izabrani ljudi koji su osnovali Društvo – Vlado Veselica, Dragomir Vojnić i ostali, a u ‘radni’ Glavni odbor izabrani su mladi ekonomisti. Samo je Žarko Primorac iz dotadašnjega ‘starog’ prešao u ‘novi’ glavni odbor Hrvatskog društva ekonomista.

U ‘radni’ Glavni odbor izabrani su mladi ekonomisti i iz ostalih centara Hrvatske, Splita, Rijeke, Osijeka itd. Jurčić je planirao naći vlastiti prostor Hrvatskog društva ekonomista, ali je od toga privremeno odustao zamrznut svoj mandat zbog predstojećih izbora. Na sjednici Glavnog odbora održanom 1. listopada na kojoj je predsjedanje preuzeo Mladen Mlinarević, umjesto Dragomira Vojnića, koji već ima više od 80 godina, za novoga glavnog urednika časopisa Ekonomski pregled izabran je Ivo Teodorović, bivši direktor Ekonomskog instituta.

Prema ocjeni ekonomista, ništa ne treba mijenjati u logističkim ugovorima sklopljenim između Hrvatskog društva ekonomista i Inženjerskog biroa jer ta je suradnja vrlo korektna. Tako će Mladen Mlinarević s Inženjerskim biroom nastaviti obavljati logističke poslove Hrvatskog društva ekonomista, odsad i kao predsjedavajući. Za ovogodišnje tradicionalno savjetovanje ekonomista u Opatiji Mlinarević najavljuje brojne ugledne goste i iz inozemstva, a ne samo iz Hrvatske. Nastavit će se provoditi akcije radi primjene ekonomskih misli u aktualnim ekonomskim pitanjima radi bolje suradnje politike i znanosti. Mlinarević će ove godine biti glavni organizator i voditelj skupa ekonomista u Opatiji, gdje se na jednome mjestu susreću nositelji aktualne državne vlasti i krojači ekonomske politike s istaknutim ekonomskim znanstvenicima i stručnjacima.

Upravo je Jurčićev stranački kolega dr. Mato Crkvenac u ponedjeljak kritizirao skup ekonomista u Opatiji. Ondje se ‘postrojava struka da bi politika imala pozornicu za svoju manifestaciju’, rekao je Crkvenac.

S politikom ili bez nje, osim časopisa Ekonomski pregled, Mlinarević je zajedno s Inženjerskim biroom nakladnik i triju stručnih publikacija: Hrvatske gospodarske revije, ING Pregleda sudske prakse i Hrvatske pravne revije te CDneta ING Registra svih ažuriranih zakonskih propisa Republike Hrvatske, interaktivne baze podataka. Mlinarević je objavio i desetak stručnih i znanstvenih članaka o organizaciji, privatizaciji i marketingu, a 2005. godine kao suautor spomenutu knjigu Marketinško odlučivanje i kontrola u procesu privatizacije.

U Inženjerskom birou konkurentskim konzultantskim tvrtkama Mlinarevića cijene. Cijene ga kao spretnoga poslovnog čovjeka spremnog u realizaciji svojih poslova preuzimati i velike rizike. U konzultantskoj branši Mlinarević je po kazao iznimne sposobnosti u organizaciji velikih skupova koje je inače teško organizirati. Na skupove koje organizira Inženjerski biro Mlinarević dovodi i predsjednika države i premijera, odnosno prve ljude politike, ali i struke. Uspjelo mu je Inženjerski biro provesti kroz tranzicijski proces i sačuvati i razvijati osnovnu djelatnost do danas. Uspoređno se, međutim, među konkurentima priča o dvojbenoj kupnji dionica Inženjerskog biroa, navodno, na ime nekoga Mlinarevićevog rođaka, da bi se naknadno ispostavilo da su to bile zapravo Mlinarevićeve dionice. Mlinarević je, međutim, izvrstan organizator i uvijek je blizu ‘mjesta odlučivanja’ neovisno o tome tko odlučuje. Cjenjeniji je među konkurentima po vrhunskim organizacijskim sposobnostima nego po znanstvenim prilozima. Zbog kvaliteta, kažu Mlinarevićevi konkurenti, valja ‘zaboraviti’ možda neke dvojbenice procjeniteljske projekte u pretvorbi u kojima je sudjelovao Inženjerski biro i Mlinarević osobno.