Poduzetnici

Vozite li se autocestom Rijeka – Zagreb, morate vidjeti i susresti neke od njihovih proizvoda. S nekoga od 35 informacijskih displeja na naplatnim kućicama očitati ćete koliko trebate platiti cestarini, a u tunelu iznad Opatije rubni kamen ‘podebljan’ je svjetlom dioda tunelskih markera koje je proizvela tvrtka Protektor iz Zagreba.

Proizvode te tvrtke, kojoj su vlasnici i utemeljitelji Šime Zonjić i Slaven Firinger, možete vidjeti i na ostalim cestama u Hrvatskoj, ali i nakon prometnih nesreća kad policajci na kolnik postave plava bljeskajuća svjetla kojima preusmjeravaju promet.

Najnoviji proizvod koji upravo ovih dana ulazi u uporabu kod naručitelja, splitskoga Plovputa, samostalna je LED solarna svjetiljka ili, kako ju je Plovput nazvao, samostalno pomorsko svjetlo, u stvari solarni svjetionik ili lanterna.

Posrijedi je svjetiljka čiji se akumulatori, isto onakvi kakvima se koristi NASA na svojim svezirskim letjelicama, pune tijekom dana iz fotonaonskih čelija na njezinu vrhu, objasnio nam je Slaven Firinger, a noću se ona automatski pali. Svjetlo svjetiljke, u stvari svjetleće diode u željenoj boji, vidljivo je iz velike udaljenosti zahvaljujući posebnim lećama, nalik na one u velikim svjetionicima. Takav minisvjetionik može se, pričvršćen na plutaču, daljinskim upravljačem programirati da svijetli određen broj sekundi te da bude ugašen neko vrijeme, što koristi pomorcima pri navigaciji noću jer su ta vremena paljenja i gašenja svakog svjetionika upisana u pomorske karte. Lantern može raditi bez sunca i po desetak dana.

Pratimo javne natječaje, pročitali smo ovaj Plovputov i javili se. Plovput je uzeo prvih osam, ali jačih modela prije godinu dana. To je u stvari bila prototipna serija čije su lanterne bile vidljive na čak četiri nautičke milje – prisjeća se Šime Zonjić te dodaje da su zahtjevi za te lanterne bili čak i stroži nego što ih je imala strana konkurencija.

Svaka im čast što su dali šansu domaćem dobavljaču – pun je hvale za Plovput Zonjić koji objašnjava da je rok isporuke od mjesec dana prekratak za tvrku koja razvija proizvod jer za sâm razvoj treba mjesec dana, a onda za izradu još mjesec pa cijela tvrtka radi u tri smjene da bi se ispunili rokovi.

Momci iz Protektora nisu se željeli ograničiti samo na pomorsku primjenu pa nisu niti svoj uređaj nazvali samostalno pomorsko svjetlo negu su ostavili neutralni naziv samostalna LED solarna svjetiljka. A da su postupili ispravno, potvrdu bi mogli doživjeti vrlo brzo.

Naime, kako je početkom lipnja najavio ministar Kalmeta, ove će se godine za signalizaciju na Savi, koja bi trebala postati plovna tijekom cijele godine, potrošiti gotovo pola milijuna eura. Protektoraši su se na spominjanje tog posla samo zagonetno nasmijehili te izjavili da su u kontaktima s našim institucijama, ali i da su im posjetiši predstavnici tvrtki koje održavaju plovne putove u susjednim državama s kojima dijelimo velike rijeke. Pretpostavljaju i oni žele imati sustave kompatibilne onima koje bi mogla nabaviti Hrvatska. A kako kažu momci iz Protektora, na rijekama su njihove lanterne još potrebni nego na moru jer se rijetki sprudovi pomiču, ispod vode su, pa je za njihovo označavanje potrebno i više svjetionika.

Proizvod iz vlastita razvoja kojim se jako ponose je svjetlosni usmjerivač prometa. Do sada su isporučili 200 kompleta usmjerivača MUP-u, čije ga patrole koriste za preusmjeravanje prometa u slučaju prometnih nesreća ili drugih izvanrednih situacija. Svaki se komplet sastoji od kutije i pet markera, u stvari malo debljih plastičnih pločica s tri plave svjetlosne diode. Čim se izvade iz kutije, dizajnirane tako da stane ispod automobilskog sjedala, markeri automatski počinju treptati, a policajac ih samo treba baciti na kolnik, rasporediti i usmjeriti njihova svjetla prema dolazećim automobilima. Posebnost usmjerivača je u tome što kutija bežično puni markere pomoću bežičnog prijenosa energije.

Tko kaže da nema poštjenih natječaja u nas? Natječaj na kojemu smo pobijedili i dobili narudžbu MUP-a za prvih 100 kompleta najbolji je primjer poštjenog natječaja – odlučno govori Zonjić.

Na to se nadovezuje Firinger i objašnjava da je MUP takve markere planirao kupiti od stranog proizvođača jer za domaćeg nije niti znalo.

MUP-ova je komisija tražila uzorak. Kako smo tek dizajnirali marker, ali još ne i kutiju, kupili smo kutiju za alat i u nju ugradili sustav za punjenje markera – kazuje Firinger.

Policajac koji je bio ključni čovjek u MUP-ovoj komisiji kasnije nam je priznao da su ga naši markeri ‘kupili’ jer se pune beskontaktno. Markeri naših konkurenta zahtijevali su da im se kontakti čiste nakon svake uporabe na vlažnom kolniku kako bi se neometano mogli puniti. No, policajcu iz komisije ta prednost nije bila dosta pa je i naše i engleske markere preko noći stavio u zamrživač na temperaturu od -20 stupnjeva. Ujutro je naš marker odmah radio, a engleski nije davao nikakvih znakova života – ponosno će Zonjić.

Imamo sličan proizvod, zove se tunelski marker. Vidjeli smo da pomoću svijetlećih dioda prometne trakove odvajaju u Austriji, pa smo odlučili napraviti bolji marker – prisjeća se Zonjić, a Firinger precizno nabrada da su svoje markere ugradili u četiri tunelske cijevi kod Varaždinskih toplica, u dvije cijevi kod Opatije, podvožnjak u Šibeniku te u tunel ispod Marjana.

Protektor, tvrtka koja se od samih početaka bavi razvojem elektroničkih uređaja i njihovom proizvodnjom, utemeljena je 1993. godine, dvije godine nakon što su se njeni osnivači upoznali dok su radili na razvoju bespilotne letjelice za Hrvatsku vojsku. Tvrtka sada ima desetoro zaposlenih, raspoređenih u tri poslovne jedinice, o kojih je jedna u Splitu. U ovih 15-ak godina, govore njeni utemeljitelji, prihod je tvrtke stalno rastao. No, nisu joj uvijek cvjetale ruže.

Da bismo se bavili razvojem i istraživanjem, često smo se morali baviti svim i svačim – izjavio je Zonjić.

Tako su 1994. bili izdavači knjige Mali savjeti, koje je prikupila Dea Olup, tadašnja voditeljica emisije na Radio Sljemenu u koju bi se javljale bake sa svojim savjetima. U roku od godine dana prodali su 10.000 primjeraka knjige te su tu godinu financirali razvoj tvrtke koja je tada imala petero zaposlenih. Izdali su i glazbeni CD, a i danas razvoj najviše financiraju održavanjem hardvera i softvera.

Ipak, utemeljitelji Protektora nisu zadovoljni nekim vrlo važnim stvarima.

Imamo glup Zakon o javnoj nabavi, zbog kojega se teško možemo uključiti s razvojem novih proizvoda u natječaje. Zato što u Zakonu žele imati isporučenu robu u roku od mjesec dana ispada da je Zakon krojen za trgovce, jer oni robu imaju u skladištu. U tom se razdoblju proizvod ne može razviti, pa mi radimo u tri smjene dok ne razvijemo novi proizvod – objašnjava Zonjić te dodaje da se takvim natječajima guši domaći razvoj. Dodaje i da Vlada, ako želi potaknuti proizvodnju iz domaćeg razvoja, treba dati šansu domaćim proizvođačima.

Samo mi treba prilika, ne tražim poseban novac, nego samo priliku da napravim svoj proizvod i stavim ga na tržište – izjavio je Zonjić te ustvrdio da Protektor, ali i još dosta tvrtki u Hrvatskoj, dokazuju kako se nakon mjesec, dva razvoja može stvoriti konkurentan i još bolji proizvod nego što ga naprave tvrtke koje to rade 20 godina, potkrepljujući to primjerom solarnih svjetionika.

Lanternom smo uletjeli na tržište jednoj kanadskoj tvrtki i bili smo konkurentni, i to na seriji s malim brojem komada. Moramo izaći van, u inozemstvo s velikom serijom jer nas ubija svake godine razvijati četiri, pet novih proizvoda – izjavio je Zonjić. Dodaje i da država mora stati iza domaćeg razvoja nabavom domaćih proizvoda.

Ako nismo osovili domaće tržište, vani te nitko neće – kaže Zonjić, a kao još jednu teškoću nabraja i to što malim tvrtkama poput njegove banke ne daju jamstva čak ni kad su posrijedi prilično veliki poslovi, posebice oni u inozemstvu. A to nitko ne promatra kao generator zapošljavanja. Firinger ističe da na jednoga kupca Protektor ima od 20 do 30 dobavljača, što domaćih što stranih te da, čim krene proizvodnja veće serije, njegova tvrtka izradu proizvoda povjerava kooperantima, čime se zaposli mnogo ljudi.

I nakon 15 godina rada i bez ijednog dana blokade računa vrlo nam je teško dobiti jamstvo za neki posao, a za kredit za auto trebao mi je samo jedan potpis – ogorčen je Zonjić.