Visok rast u bankarstvu u regiji moguć je još 20 do 30 godina

Bilanca banke kojom upravljate pokazuje u posljednje vrijeme da najveći udjel profita koji ostvarujete potječe iz Jugoistočne Europe, u kojoj je i Hrvatska. Pritom u Hrvatskoj imate, s obzirom na broj stanovnika, relativno mnogo zaposlenih. Točno. U prvoj polovini ove godine udjel Jugoistočne Europe u čistom prihodu iznosio je 36 posto, što znači da je premašio udjel zemalja koje smatramo Srednjom Europom. To valja zahvaliti nekoliko razloga. Kad je riječ o Hrvatskoj, naša tamošnja banka izvršno posluje i s njom se odlično upravlja u svim temeljnim segmentima – kako u poslovanju s većim poduzećima, gdje imamo veliki tržišni.

Jednom ste mi rekli da vaš pradjed vjerojatno potječe iz Hrvatske te kako ste za prvog posjeta Zagrebu otvorili telefonski imenik i u njemu našli brojne Stepića. Prezime sam našao tada u telefonskom imeniku, ali nisam tvrdio da moj pradjed po očevoj strani potječe iz Hrvatske. U međuvremenu sam pronašao, na osnovi staroga rodnog lista, da moji preci s očeve strane potječu iz tzv. Slovenske krajine, graničnog područja između Slovenije i Hrvatske. Također sam, putem crkvene dokumentacije u Sloveniji, pronašao korištenje svoje obitelji sve do približno 1730. godine. Moji su se preci tamo bavili mlinarstvom. Odakle su tamo stigli ne znam, Stepića ima danas mnogo, u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji…

Kako ocjenjujete poslovne rezultate konkurenata? Usporedba nije jednostavna, zato što svaka banka ima donekle različitu metodologiju izrade izvještaja o svom poslovanju. Ipak, uvjerem sam da smo nesumnjivo u vrhu prema profitabilnosti među bankama koje djeluju na tržištima na kojima i mi poslujemo.

Kada očekujete saturaciju novih tržišta, stope rasta koje nisu više iznenađuju visoke, već su slični je onima na razvijenijim tržištima? Naglašavam, mislim da neće skoro doći do saturacije tržišta. Na konferenciji za novinare u Mađarskoj nedavno sam iznio primjer naše banke. Ona je prije deset godina imala rast kakav ima i u zadnjih godinu dana. Ne zaboravite pritom da je tamo današnja razina znatno viša nego nekad. Ukratko, u posljednjem desteljeću rastemo ravnomjernom brzinom, bez kočenja. Razlog tomu je jasan – promjena poretku u tim državama rezultirala je posve izmijenjenom strukturu vlasništva. Slobodna konkurencija sada omogućava visok i dugotrajni rast. U starom sustavu nije bilo dovoljno kredita, primjerice hipotekarnih, kao i mnogih bankovnih proizvoda, i upravo se na njima zasniva naša vjera u dugoročnost poslovanja s privatnim klijentima. Ti su se poslovi razvili prije relativno kratkog vremena; 10 do 15 godina, a sasvim je moguće da se rast nastavi još 20 do 30 godina.

Spomenuli ste hipotekarne kredite. Je li točno da su se mnogi neiskusni ljudi zaletjeli te da sada imaju problema s vraćanjem tih kredita? Ne, ne, kod većine vraćanja funkcionira kao švicarski sat. Osim toga, pažljivi smo pri odobravanju hipotekarnih kredita, oprezni pri procjeni rizika. Imamo nisku plansku granicu, odobrivamo samo 60 do 70 posto vrijednosti nekretnine, kako bismo raspolagali i dodatnom sigurnošću. Međutim, i ljudi s financijskim problemima u pravilu najprije vraćaju hipotekarni kredit. Rijetki su slučajevi nevraćanja kredita.

Što smatrate najvećim potencijalnim problemom do kraja ovog desetljeća? To je, mislim na sve banke u ovom dijelu Europe, svakako područje elektronske obrade podataka. Ovdje nam predstoji još mnogo posla. Odgovarajućih sustava praktički nema, mnogo što smo prisiljeni sami raditi. Drugi se izazov odnosi na kadrovske funkcije. Prvorazrednog osoblja nema previše, zato se oštro borimo za malobrojne dobre suradnike. Velik je problem i to što se svi obrašavaju na nas, jer imamo najbolje ljude. Imat ćemo ih i ubuduće, ali nam posao poskupljuju konkurenti koji nikad nisu poslovali s Istočnom Europom, a koji žele kupiti neku tamošnju banku – i to pod svaku cijenu. Potom im trebaju ljudi….

Imate, dakle, problema s headhunterima? Da, s obzirom na to da su naši suradnici vrlo cijenjeni, prirodna su meta headhuntera.

To znači da vam zaposleni moraju biti bolje plaćeni? To i činimo, neprestano. Međutim, postavlja se pitanje što je zdravi razvoj – ako na godinu povećavate plaće od 20 do 30 posto, to nema nikakve veze sa zdravim tržišnim razvojem.

Ali, zar vam nisu tolike stope rasta i zarade na više tržišta? Točno, no uvijek ponavljamo da se prava mjera i ciljevi ne smiju izgubiti iz vida.

Konačno, ovog smo ljeta bili svjedoci turbulentnosti na svjetskim burzama – prbojavate li se bliže budućnosti? Sadašnju korekturu smatram pročišćavajućom olujom u kojoj će se odvojiti žito od kukolja. Sadašnja je kriza uzrokovana problemima na hipotekarnom tržištu u SAD-u. Htio bih pritom ponovno naglasiti da se naš poslovni model zasniva na tome da financijskim uslugama podržimo prirodnu potrebu tržišta Srednje i Istočne Europe da nadoknade svoje zaostajanje za naprednjima. Bliski smo tržištu – imamo gotovo 3.000 filijala u tom dijelu kontinenta – i zato razumijemo temeljne rizike.