Još nezrelo tržište

U prvih sedam mjeseci 2007. godine premija zaračunana na osnovi ugovaranja polica iz financijskoga kolorita porasla je do samo 115,87 milijuna kuna.

U prvih sedam mjeseci 2007. godine na istovjetnim auto i kasko policama osiguratelji su ugovorili premiju u iznosu 2,3 milijarde kuna, što je predstavljalo 40,8 posto od ukupne (5,65 mlrd./kn) bruto premije u tom razdoblju kod svih osiguratelja aktivnih na hrvatskom tržištu.

Dva spomenuta podatka o AO i kasko policama najbolje ilustriraju da je domaća industrija osiguranja još uvijek u zoni koja se uobičava komentirati kao još nezrelo tržište budući da njime dominiraju police uvjetovane voljom zakonodavca, a ne ugovorene zbog naravi posla i zaštite od raznih rizika.

Istodobno, u spomenutom prošlogodišnjem razdoblju police koje se svrstavaju u područje tzv. financijskih osiguranja dosegnele su ukupnu vrlo skromnu premiju od samo 105,54 milijuna kuna. Ovogodišnja je situacija u tom segmentu, također u razdoblju prvih sedam mjeseci, tek nešto bolja s obzirom na to da je premija zaračunata na osnovi ugovaranja polica iz financijskoga ‘kolorita’ porasla do samo 115,87 milijuna kuna.

I lani i ove godine u strukturi tih polica dominiraju osiguranja kredita, s tim da je 2006. njihov broj iznosio tek 8.989, da bi na kraju ovogodišnjeg srpnja skočio višestruko i zaustavio se na 38.313 ugovorenih kreditnih polica.

Broj jamstava na kraju ovoga srpnja prema lani veći je za svega 36, dok je paralelno broj viševrsnih osiguranja od pokrića financijskih gubitaka porastao za 13.446 polica. I dok su lani osiguratelji na ‘kreditnim’ policama nakon isplate šteta bili u minusu u visini 14.317.000 kuna (ali ukupno u plusu 15,5 milijuna kuna), ove su godine u sva tri spomenuta segmenta ostvarili pozitivu, koja je u konačnom zbroju bila gotovo 100 posto bolja nego u istom razdoblju lani, iznosila je 33.476.000 kuna.

Ugovaranje polica iz tzv. financijskog portfelja do ove godine tržištu su uglavnom nudili nešto više Croatia osiguranje i manje Merkur, dok se posljednjih mjeseci situacija počinje mijenjati. Naime, Hrvatska agencija za nadzor financijskog tržišta do polovice ovogodišnjeg svibnja izdala je dozvolu za paket financijskih polica (krediti, …

na hrvatskom tržištu: Cardif osiguranje, član na globalnoj razini vrlo moćne francuske financijske grupacije BNP Paribas, čiji prvi proizvod, što će od druge polovice rujna biti plasiran domaćem tržištu, predstavlja svojevrsno ‘osiguranje sposobnosti vraćanja kredita’ kakvo domaće tržište još nije imalo.

Cardif je do sada potpisao ekskluzivni ugovor sa Zagrebačkom bankom, a prigodom nedavne promocije nove police najavljen je i sljedeći Cardifov proizvod, bit će to kažu polica za stambene kredite. Dok je ne predstave, prvo pojavljeni u usluga Cardifa ostaje namijenjena isključivo fizičkim osobama koje kod Zagrebačke banke uzimaju nena-mjenski gotovinski kratkoročni kredit.

Policija je olakšica, kažu u tom društvu, za mnoge nepredvidljive životne situacije kao što su duga bolovanja, gubitak posla ili smrt. U slučaju otkaza Cardif preuzima otplatu do šest rata, kod bolovanja duljih od 45 dana Cardif podmiruje 12 rata, a ako se dogodi smrt klijenta, društvo pokriva otplatu kredita u cijelosti.

Premda još nije krenula prodaja te polica, u Zagrebačkoj banci kažu da će prve kredite plasirati zainteresiranim nakon 23. rujna te stoga još nisu poznati konkretni izračuni financijskih obveza klijenata.

U Cardifu su, u trenutku promocije partnerstva sa Zabom, okvirno izvijestili da će mjesečna premija za kredit u visini do 70.000 kuna iznositi oko 70 kuna. Do 200.000 kuna maksimalan je kredit koji je moguće uzeti u Zabi uz tu Cardifovu policu.

U ponudi koja je već prisutna kod osigurateljnih društava na hrvatskom tržištu zainteresirani poduzetnici i fizičke osobe mogu, među ostalim, izabrati: osiguranje potražnje od domaćih i inozemnih dužnika, osiguranje protiv komercijalnih rizika, osiguranje prodaje robe na poček, osiguranje izvršenih usluga…

Osiguranje raznovrsnih jamstava i financijskih gubitaka u praksi je uglavnom vezano uz pravne osobe, dok je osiguranje kredita češći izbor fizičkih lica. Kod osiguranja kredita u pravilu je riječ o polici kojom se ‘pokriva’ sumarni iznos kredita i kamata, a ugovaranje trajanja osiguranja poklapa se s rokom otplate kredita.

Premda je Croatia osiguranje početkom ljeta u suradnji s poslovnom udrugom Hrvatski izvoznici potpisalo i sporazum kojim domaćim poduzetnicima nudi povoljnije ugovaranje osiguranja robe u prijevozu, potraživanja od inozemnih kupaca te osiguranje jamstava i tom se prigodom od strane gospodarstvenika moglo čuti da su te police još uvijek sa strane osiguratelja vrlo uvjetovane i stoga nepovoljne, a uz to i preskupe tako da se malo njih odlučuje ugovoriti tu vrstu usluge za pokriće mogućih rizika.

I sami osiguratelji (najčešće) u neslužbenom komuniciranju potvrđuju da razna osiguranja od financijskih gubitaka te različita osiguranja od odgovornosti imaju velikog potencijala na hrvatskom tržištu, ali i dalje su malobrojna, dijelom stoga što ih i oni sami još uvijek nerado stavljuju u ponudu klijentima zbog mnogih zapreka koje ne mogu predvidjeti.

Aktualna situacija takva je da hrvatskoj industriji osiguranja doista nedostaje praktičkih iskustava ugovaranja široke lepeze financijskih osiguranja, koja su u razvijenim državama odavno postala tradicija, zbog čega još uvijek nemamo ni statističkih podataka te naravi baš kao ni sudsko prakse, koja je u ovom segmentu i te kako važna.

Osiguratelji opominju: uglavnom loša iskustva iz dosadašnje prakse, ne promijeni li se uskoro ukupna situacija u domaćem pravosuđu, mogu biti i te kako veliki uteg za daljnji, konkretniji razvoj usluga iz segmenta financijskih osiguranja. Višegodišnji, odnosno maratonski sudski postupci, definitivno su pogubni za djelatnost osiguranja. Baš kao što bi to mogle postati i presude koje bi (zbog manjka sudskih prakse) zbog izrečenih neopravdano visokih odšteta manja osigurateljna društva mogle siliti na uzmak pa čak i bankrot, pojašnjavaju.

Hrvatska agencija za nadzor financijskog tržišta potkraj 2006. godine usvojila je Pravilnik o rasporedu vrsta rizika prema skupinama i vrstama osiguranja. Prema tom dokumentu kod kredita je na primjer moguće ugovoriti osiguranje: rizika neplaćanja (ili kašnjenja) zbog nesolventnosti i sličnih stanja. Osim toga, dopušteno je i osiguranje izvoznih, hipotekarnih i lombardnih te poloprivrednih i stambenih kredita, ali i izvoznih potraživanja.

Kroz osiguranje jamstava, stoji u pravilniku, pokriva se i (ne)posredno jamči ispunjavanje obveza dužnika, dok ugovaranje osiguranja financijskih gubitaka, među ostalim, sadrži: profesionalne rizike, nedostatne prihode, loše vrijeme, izgubljenu dobit, gubitak tržišne vrijednosti, izostanak najamnine, ali i osiguranje financijskih gubitaka radi prekida rada zbog požara, loma stroja i drugih nepredvidivih nepogoda, baš kao i zbog krivotvorenih inozemnih sredstava plaćanja.