Home / Biznis i politika / Investicijski fondovi

Investicijski fondovi

Na tržište još sedam posto T-HT-a. Glavna je tjedna vijest da je hrvatska Vlada odlučila u predstojećoj javnoj ponudi dionica HT grupe povećati broj dionica raspoloživih za prodaju sa 20-23 na 32,5%, od čega će s 25% dionica prioritetno rezervirati za hrvatske građane. Preostalih će se 7,5% dionica raspodijeliti između domaćih i stranih institucionalnih investitora. Kako se i očekivalo, za takvu reakciju Vlade presudan je bio golem interes hrvatskih građana, ali i institucionalnih investitora. Pritom su iz Vlade opetovano odaslani signali da Sanaderova Vlada nema uskoro namjeru uvoditi porez na kapitalnu dobit. Ako sve bude proceduralno u redu, nakon izmjena Prospekta i završetka IPO-a većinski će vlasnik HT-a ostati DT s 51% vlasništva kompanije, zatim Fond hrvatskih branitelja, koji drži 7%, dok će hrvatski građani i institucionalni investitori držati 32,5%. Kad i zaposlenicima HT-a bude prodano 7% dionica, Vladi odnosno državi preostat će tek 2,5% temeljnoga kapitala najveće domaće telekomunikacijske kompanije.

Treba istaknuti velik interes investitora za dionice domaćih brodara. Naime, u prošlome je tjednu kompozitni indeks brodskih voznica za suhe i rasute terete i dalje nastavio intenzivno rasti dosegnuvši donedavno gotovo nezamislivih 9.000 bodova. Takva je situacija povoljno utjecala i na cijene domaćih brodara, pa je tako dionica Atlantske plovidbe kraj prošloga tjedna dočekala na dosad najvišoj povijesnoj razini od 3.000 kuna. Intenzivan rast cijene zabilježila je i dionica splitskog Jadroplova, koja je u prošlome tjednu ojačala 6,01%, na konačnu razinu od 538 kuna. Međutim, već je početkom ovoga tjedna njezina cijena dosegnula razinu od povijesno najviših 594 kune, nakon čega je njome radi očitovanja Uprave društva privremeno obustavljena trgovina.

Primjetan rast cijene, koji je na tjednoj razini iznosio 8,18%, ostvarila je i dionica Leda. Pritom je njome u jednome trenutku trgovano i po 12.080 kuna, dok je ukupan tjedni promet dionicom iznosio 9,7 milijuna kuna. Procjenjuje se da su za pojačan potražnju za dionicama Led presudna bila povoljna očekivanja glede rasta kvartalnih prihoda tvrtke.

Među najvećim tjednim gubitnicima našle su se čak tri dionice društava iz mlinarsko-pekarške branše. Tako je novoemirana redovna dionica Mlinara (R-B serije) na vrijednosti izgubila 23,08%, uz tjedni promet od 105,6 tisuća kuna. U isto je vrijeme dionica Zagrebačkih pekarni Klara zabilježila još intenzivniju korekciju cijene – 27,78%, pa je Klara protekli tjedan završila na razini od 520 kuna uz tjedni promet od 53,23 tisuće kuna. I karlovački je Žitoproizvod na tjednoj razini korigiran 16,66%, ali dionicama toga društva trgovalo se u vrlo skromnom obimu pa je njima ostvaren promet od zanemarivih 12,5 tisuća kuna.

Nakon četverotjedne korekcije, prošli je tjedan na Zagrebačkoj burzi prošao u prilično pozitivnom ozračju povoljnih vijesti glede upisa dionica T-HT-a od strane građana. Naime, dionički je indeks Zagrebačke burze – Crobex u prethodnome tjednu ojačao čak 4,09% dosegnuvši prošloga petka razinu od 4.837,72 boda. U isto se vrijeme obveznički indeks Crobis nastavio lagano korigirati. Naime, njegova je vrijednost u prethodnome tjednu smanjena 0,55% pa je Crobis kraj prošloga tjedna dočekao na razini od 98,0182 boda, a to je ujedno bila njegova najniža vrijednost u proteklim mjesecima.

Ove su godine zaredale brojne dokapitalizacije na domaćoj burzovnoj sceni. Jedna od dugo očekivanih je i ona Luke Ploče. Naime, prema prošlostjednom skupštinskom sazivu najveća hrvatska južna luka trebala bi uskoro biti dokapitalizirana u visini od 125 milijuna kuna izdavanjem 312,5 tisuća novih dionica pojedinačne nominalne vrijednosti 400 kuna. Zanimljivo je kako je navedeno povećanje temeljnoga kapitala veće od postojećeg, koji je 89,05 milijuna kuna. Tako je iznos povećanja temeljnoga kapitala 58,39 ukupnog uvećanog kapitala Luke. Dionice će se izdavati privatnim izdanjem koje će se izvršiti upisom i uplatom u novcu isključivo postojećih dioničara. Pravo na dionice imat će dioničari koji će biti vlasnici postojećih dionica na dan skupštine, odnosno na datum 26. studenoga 2007. godine.

Zanimljivo je da su najveći pojedinačni dioničari Luke Ploče HFP, (44,37%) i HZMO (16,84%). Država bi se, želi li zadržati postojeći udjel u temeljnom kapitalu, također trebala odazvati na predstojeću dokapitalizaciju. Bit će zanimljivo pratiti na koji će način u tome sudjelovati s obzirom na to da je u skupštinskom sazivu jasno navedeno da će se dokapitalizacija provoditi jedino novčanim uplatama, a ne pretvaranjem potraživanja u kapital ni naknadnim unosom imovine.

Zanimljiva je i predložena cijena od 400 kuna (nominalna vrijednost dionice) u dokapitalizaciji s obzirom na to da se tržišna cijena dionice Luke Ploče kretala u cijenovnom opsegu između 3,5 i 4 tisuće kuna po dionici. Dokapitalizacija veća od 140% od postojećega temeljnoga kapitala Luke, nema sumnje, znatno će utjecati na razvoj postojećega kapitala, odnosno na znatan pad cijene dionice, koji se očekuje protekom roka, odnosno datum održavanja skupštine.

Prema Hanfinim podacima ukupna imovina pod upravljanjem domaćih mirovinskih fondova je tijekom kolovoza u odnosu na srpanj povećana 1,28%, na ukupan iznos od 20,02 milijarde kuna. Pritom je najviše nominalno porasla imovina u obveznim mirovinskim fondovima (+1,27%), na konačan iznos od 19,38 milijardi kuna.

Gledajući strukturu ulaganja mirovinskih fondova moguće je primijetiti velike promjene koje su se dogodile tijekom kolovoza. I dok se udjel (direktnih) ulaganja u dionice nije znatno mijenjao, ulaganja u otvorene investicijske fondove rapidno su pala, 2,16 na 1,41 milijardu kuna, i to samo u mjesec dana. Prema nepotvrđenim informacijama, najviše je izloženost u domaćim otvorenim investicijskim fondovima smanjio obvezni A-Z mirovinski fond, procjene govore o nekoliko stotina milijuna kuna. Izgleda da su menadžeri A-Z fonda, ponukani financijskom krizom na tržištu drugorazrednih hipotekarnih obveznica u SAD-u, odlučili drastično smanjiti posrednu izloženost vlasničkim vrijednosnim papirima. U skladu s padom ulaganja OMF-ova u otvorene investicijske fondove porasla su ulaganja obveznih fondova u depozite, i to sa 600 milijuna kuna, koliko su bila potkraj srpnja, na 1,27 milijardi kuna na kraju kolovoza.