TOP 10 estonskih kompanija

Prema svim pokazateljima ekonomski se rast u Estoniji usporava. Prošle se godine ukupni BDP povećao 11,4 posto, a procjenjuje se da će ove rasti 8,4. Usporeni rast proizvodnje prouzročio je manji uvoz dobara i usluga. Deficit na tekućem računu platne bilance 2006. je dosegnuo 12,24 posto, a analitičari i ove godine očekuju njegov daljnji rast. Prošlogodišnja inflacija od 4,4 i ovogodišnja od šest posto mogla bi prouzročiti probleme u pripremi za uvođenje eura. U Estoniji 66,9 posto ukupnog bruto društvenoga proizvoda otpada na uslužni sektor, a u izvozu, koji je gotovo 80 posto usmjeren u zemlje Europske unije, najveću stavku, s 53,1 posto, zauzima industrija.

BDP je u prvoj polovini tekuće godine rastao stopom od gotovo deset posto i tako se približio prošlogodišnjem rastu od 11,9 posto. Inflacija je u lipnju dosegla visokih 8,8 posto. Glavni činitelj koji prouzrokuje porast inflacije jest rast kredita namještenih plasmanu u privatni sektor. Visoka inflacija, kao i u Estoniji, prouzrokuje probleme u pripremama za uvođenje eura. Jedan od uzroka inflacije jest i zaduživanje Vlade i privatnog sektora na stranim tržištima gdje novac mogu posuditi prema nižoj kamatnoj stopi nego na domaćem tržištu. Smanjenje monetarnih zabrana i privatizacija te prodaja domaćih kompanija inozemnim ulagateljima slabe Vladin nadzor nad strategijom investiranja.

Rast BDP-a je u drugom kvartalu 2007. pao na osam s 8,3 posto, koliko je iznosio u prvom kvartalu. Veći rast BDP-a u prvoj polovini godine od predviđenoga prouzročio je dobro poslovanje u građevinskom i maloprodajnom sektoru. U prvoj polovini tekuće godine inflacija se stabilizirala na 4,8 posto, što nije dovoljno niska stopa za uvođenje eura. Analitičari procjenjuju da će ona i dalje biti zapreka u uvođenju eura, koji Litva, nastavljajući sadašnji trendovi, neće moći uvesti prije 2012. godine. Snažan gospodarski rast ustabilio je litavsko gospodarstvo pa je uvoz dobrih i usluga gotovo pokriven izvozom, za razliku od ostalih baltičkih država.

Rast BDP-a u drugom kvartalu tekuće godine bio je 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zbog gospodarskih teškoća projekcije rasta BDP-a za 2007. smanjene su s 2,6 na dva posto. Mađarska je suočena s problemima na financijskim tržištima nakon iznesenih laži o fiskalnom položaju zemlje. Drugi razlog smanjenoga gospodarskog rasta je sumnja u to da će Vlada biti sposobna provesti potrebne reforme. Niski rast BDP-a prouzročen je manjom javnom potrošnjom i potrošnjom stanovništva. Rast cijena hrane prouzročio je rast inflacije u prvoj polovini godine na visokih 8,3 posto, a analitičari procjenjuju da će se ona do kraja godine ustaliti na 7,7 posto.