Povećana potrošnja stanovništva

Niska inflacija od 2,3 i visok rast BDP-a od 9,2 posto obilježili su prvu polovinu 2007. godine. Jedan od razloga snažnog rasta BDP-a bio je i porast osobne potrošnje od 7,3 posto, što je najviši rast osobne potrošnje od 2005. godine. Financijski i nefinancijski sektor ponovno su potvrdili dobre rezultate poslovanja. Nefinancijski sektor imao je bruto profit u drugom kvartalu tekuće godine 28,8 posto viši nego u istom razdoblju prethodne godine, a u prvom kvartalu 2007. rastao je 25,3 posto. Ukupna stopa nezaposlenosti u drugom se kvartalu 2007. s 11,5 posto smanjila na 11,1, kolika je bila u prvom kvartalu tekuće godine, a to je pad od 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Slovenija je jedina država među novim članicama Europske unije koja je uspjela ispuniti kriterije Bruxellesa i uvesti euro. Slovenci su, za razliku od baltičkih država, uspjeli održati nisku inflaciju i mali proračunski deficit. Slovenija u prvoj polovini 2007. bilježi rast BDP-a od 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rastu BDP-a pridonio je snažan rast izvoza od 13,6 posto. No, s druge strane, u istom je razdoblju snažno rastao i uvoz, 17 posto. U drugom kvartalu 2007. porasla je i zaposlenost, i to 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje u protekloj godini. Za razliku od baltičkih država i Rumunjske u Sloveniji nije primjećeno veće kreditno zaduživanje kućanstava.

U prvom kvartalu tekuće godine BDP je rastao iznad svih očekivanja, stopom od 8,8 posto. Na njegov visok rast utjecali su dobri rezultati u uslužnom i financijskom sektoru, maloprodaji, a pozitivno je utjecala povećana potrošnja stanovništva do 10 posto. Uz pozitivan trend rasta BDP-a u istom je razdoblju došlo do pada industrijske proizvodnje. Inflacija je u prvom kvartalu pala na tri posto, što je pozitivan pomak jer je u istom razdoblju protekle godine bila visokih 15 posto. Srbiju muči visoka nezaposlenost od 33 posto, ali prema podacima Međunarodne organizacije rada nezaposlenost nije viša od 21 posto, a ta je brojka dvaput veća od broja nezaposlenih 2000. godine.

Ekonomski pokazatelj koji je u protekloj godini u Ukrajini dosegao najvišu stopu jest inflacija od visokih 11,6 posto. U prvih šest mjeseci tekuće godine inflacija je pala na nivo nižu razinu od 11,3 posto. U prvoj polovini godine BDP je rastao stopom od pet posto, a osim BDP-a rasla je i industrijska proizvodnja. Od siječnja do lipnja povećala se 11,2 posto u usporedbi s istim razdobljem protekle godine. U istom je razdoblju pet posto porasla i poljoprivredna proizvodnja. Iako službene statistike u Ukrajini bile nisku nezaposlenost 2006., od 2,8 posto, Međunarodna organizacija rada tvrdi da je u protekloj godini nezaposlenost dosegla 6,7 posto.

Novih članica – Dione, Merkura iz Raba i Gavrilović trgovine, NTL se nije uspio oporaviti od gubitka dvaju osnivača. Uspoređujući ga s ostalim udruženjima, NTL u godinu dana nije napravio nikakav važniji iskorak. Diona gotovo i nije ulagala u razvoj prodajne mreže, kao ni ostale trgovine u vlasništvu Gavrilovića. Najagilniji član NTL-a svakako je splitski Tommy, koji je investicijom u trgovine u Splitu, Opuzenu, Novom Vinodolskom i na Županu povećao prodajne površine za više od pet tisuća kvadrata, a nakon što je dobro pokrio regiju, odlučio je napraviti iskorak i otvoriti svoj prvi prodajni centar izvan regije – u Zagrebu, u sklopu trgovačkog centra Mandi.

Za razliku od NTL-a, članice Ultra grosa i CBA bile su znatno aktivnije u povećanju broja kvadrata trgovina – svaka od tih grupacija povećala je prodajnu mrežu za oko 20 tisuća kvadrata. U otvaranje novih objekata i preuređenje postojećih Ultra gros je u proteklim godinama dana investirao 80-ak milijuna kuna, a najaktivniji je član bio Metss iz Čakovca koji je povećao broj trgovina za 30 i u njih uložio 30-ak milijuna kuna.

• Uglavnom smo bili usmjereni na kupnju postojećih trgovina. U posljednjih godinama dana ukupno smo preuzeli 90 objekata kvadrature oko 20 tisuća kvadrata, a najviše preuzimanja imala je članica Metss, koja je povećala kvadraturu za 5.000. Toliko ćemo minimalno ulagati i sljedeće godine, u dvogodišnjem planu nam je i gradnja distributivnog centra, a u skorije vrijeme planiramo nabaviti posebne hladnjače za voće i povrće kako bismo imali zajedničku nabavu – objasnila je Andrea Kujundžić, voditeljica Marketinga Ultra grosa.

Članice CBA su u 2006. godini otvorile 67 maloprodajnih objekata, ove godine 49, a do kraja godine otvorit će još 20-ak trgovina. No, glavni razvojni planovi CBA kao grupacije idu u smjeru kapitalnog povezivanja i širenja prodajne mreže pod brendom CBA.

• Početkom listopada otvorit ćemo supermarket u Krapini, a do proljeća sljedeće godine u planu nam je otvorenje supermarketa veličine 1.200 kvadrata u Stubičkim Toplicama i Soblincu, gdje gradimo i logistički centar. Plan nam je do 2010. godine imati 10 maloprodajnih objekata pod brendom CBA s 400 milijuna kuna prihoda od maloprodaje – iznijela je CBA-ove planove Bojana Benović, voditeljica Marketinga u CBA-u. Stvaranje interesnih udruženja kao što su CBA, Ultra gros i NTL jedan su od glavnih razloga, smatra Boris Teški, vlasnik konzultantske kuće Instar, da u posljednje vrijeme u toj djelatnosti nije bilo mnogo preuzimanja.

• Navedeni modeli interesnog udruživanja bili su dovoljni u razdoblju od 2002. do 2006. godine, no oni se ne mogu dugoročno održati jedino na načelu zajedničke nabave. Pred njima su sada dvije mogućnosti: ili će ići u kapitalno povezivanje ili će njihove članice postati meta preuzimanja, odnosno pokrenuti proces pronalaženja strateškog partnera – smatra Teški.

Prema njegovim riječima, sljedećih nekoliko godina na maloprodajnom tržištu robe široke potrošnje možemo očekivati preuzimanje manjih, ponajprije regionalnih ili lokalnih trgovačkih lanaca. Oni će zbog nepostizanja ekonomije razmjera i posljedično slabijih nabavnih uvjeta te sve većih zahtjeva za ulaganjem s vremenom sve više gubiti konkurentnost i neće moći razvijati i modernizirati svoje poslovanje.

Također, neki važniji lanci mogli bi postati meta preuzimanja zbog toga što nisu uspjeli podići profitabilnost i vratiti uložene investicije. Glavni preuzimatelji bit će vodeći, već prisutni domaći i strani lanci, ali ne isključuje se i mogućnost novih ulazaka, ponajprije francuskih i britanskih lanaca supermarketa. No, moguće je i da ćemo svjedočiti prvom povlačenju stranih lanaca zbog nepostizanja zadovoljavajućih udjela na tržištu. Deset vodećih lanaca trenutačno drži oko 58 posto tržišta široke potrošnje, a do 2010. godine taj udjel imat će prvih pet trgovačkih lanaca – zaključio je Teški.

Paralelno s procesom konsolidacije, trgovački lanci nastaviti će graditi nove modernije forme, a intenzivno ulaganje u tom sektoru trajat će, prema predviđanjima sljedećih pet do sedam godina. To potvrđuje i velika potražnja zemljišta za gradnju trgovačkih centara. Nedavno je tako agencija Immobiliawest objavila oglas da u tu svrhu kupuje zemljišta veličine od 20 do 30 tisuća kvadrata uz glavne prometnice u Zagrebu, Splitu, Varaždinu, Zadru, Karlovcu, Puli i Osijeku.