Otkrivanje nepoznate Zagore

Izložba koja rasvjetljuje prošlost i kulturu Dalmatinske zagore od pretpovijesti do današnjih dana traje do 21. listopada. Sjajnim arheološkim eksponatima, njih gotovo tri tisuće, dokumentima, etnografskom gradom, slikama i kipovima, fotografijama, arhitekturom, filmovima i likovnim djelima prikazana je krševita regija iza planine Mosor, poznata kao Zagora. Većini je općeprisutna slika o Dalmatinskoj zagori kao pasivnom kraju s malo stanovnika.

Koliko uopće danas znamo o regiji prve hrvatske države, knezu Branimiru, čije je ime 888. godine uklesano u kamen iz Gornjeg Muća? Da bi se odredili gabariti Zagore, prikazala sva povijesna dramatika života i kulture regije, u zagrebačkoj Galeriji Klovicëvi dvori organizirana je izložba s otprilike tri tisuće izložaka raspoređenih na sve četiri raspoložive etaže bivšega isusovačkog samostana na Gornjem gradu.

Vesna Kusin, ravnateljica Galerije Klovic, urednica je izložbe na kojoj je uz Joška Belamarića iz Splita, postavljača izložbe Maria Beusana, kustosicu Ivu Sudec i urednika kataloga Marka Grčića surađivalo gotovo 200 ljudi, od toga 70-ak autora i 30 stručnih suradnika i velika tehnička ekipa. Sjajni izložci za zagrebačku izložbu prvi su put stavljeni u jedinstveni kontekst. Posuđeni su iz 33 muzejsko-galerijske institucije, arhiva, knjižnica i privatnih kolekcija te iz 34 crkve i samostana.

Cijeli je projekt pokrenut na inicijativu ministra kulture mr. Bože Biškupića kad se primijetilo da ih se krade, razgrađuje, da se odvoze kameni blokovi, ugrađuju u vikendice na moru, melju kamene suhozidine i tisućljetne međe. Zagora je od svoje prapovijesti u kontinuitetu do današnjih dana jedan od najsačuvanijih krajolika Europe iako se ondje često mijenjalo stanovništvo, od Ilira, Rimljana do slavenskih najezda i turskog pustošenja koje je regiju iz 17. stoljeća vratilo u pretpovijest.

Joško Belamarić stoga naglašava da se upravo prezentiranjem najvrednije građe, od arheologije do etnologije, književnosti i umjetnosti, želi u svijesti današnjega gledatelja promijeniti slika o pasivnosti u korist nove slike regije koja govori o visokoj kulturi koja je dala neke od najpoznatijih osoba u hrvatskoj povijesti i kulturi, od skladatelja Jakova Gotovca, pjesnika Tina Ujevića, kipara Ivana Meštrovića do slikara Franje Šimunovića i drugih.